06:31 / 17.03.2021.

Autor: Margareta Jozinović/T.D./Dnevnik/IMS/HRT

Borba s pretilošću u vrijeme koronavirusa

Vaganje/Ilustracija

Vaganje/Ilustracija

Foto: Damir Spehar / PIXSELL

Pretilost postaje sve veći problem u Hrvatskoj, posebno u muškaraca, kojih više od 60 posto ima previše kilograma. Posebno zabrinjava to što je mnogo pretile djece. Ako u idućim godinama ne uspijemo zaustaviti taj trend, kao nacija ćemo imati sve više zdravstvenih problema.

42-godišnja Ana Bukvić veći dio života bori se s pretilošću. Bavljenje sportom dio je njezine borbe protiv koronavirusa.

- Nakon 6 mjeseci treninga sam otišla kod kardiologa jer mi nije bilo dobro kad bih popila tablete koje pijem godinama i on mi je prekinuo terapiju. Otkrio je da je nestalo zadebljanje srca koje sam imala zbog terapije i sad od 2019. ne pijem tablete nakon 11 godina, naglašava Ana Bukvić iz Velike Gorice.

Novo normalno okrenulo je svakodnevicu naglavačke. 

- Definitivno su za vrijeme lockdowna zbog dosade puno više jeli. Definitivno je od otvaranja u prva dva tjedna sam imao milijun poziva, ističe Robert Buronji, fitness trener.

U borbu s kilogramima, zajedno s Anom, uključio se i njezin 14-godišnji sin Ian. 

- On je isto bio buco. Vidio je što mama može pa kako on s 14 ne bi isto tako mogao, tako da se navukao na vježbe, kaže Ana.

Ali nije to čest slučaj. Prema posljednjim istraživanjima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 35% djece od 8 i 9 godina imalo je prekomjernu tjelesnu masu i težinu.

- Inače djeca navikla na sjedilački način života, on line nastava je tome doprinijela. Djeci su nedostajali odlasci na treninge ponajprije jer su se tamo socijalizirali, a onda sasvim sigurno i tjelesno aktivirali, objašnjava Tanja Sever, klinička psihologinja.

Na pretilost su utjecale i loše prehrambene navike.

- Bilo je trenutaka kada je bila dosada pa se posezalo za slanom ili slatkom grickalicom čisto zato jer znamo da je tamo, drugačije organiziramo dan kada odlazimo na posao ili u školu, govori Tamara Ciko, nutricionist Savjetovališta za prehranu Grada Zagreba.

- Ekvivalent sat vremena vježbanja i sat vremena unošenja hrane, jedenja, mislim da to sve kaže. Ako se nisu kretali, nisu izlazili, distancirali se, što im drugo preostaje nego jesti, govori Robert Buronji.

No, neke je koronavirus ipak usmjerio na očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!