COVID i bolesti štitnjače, na što obratiti pozornost

Danas su bolesti štitnjače jedan od najraširenijih javnozdravstvenih problema, a procjenjuje se da od hiper i hipotireoze u svijetu pati svaka treća žena i svaki šesti muškarac. Je li virusna pandemija utjecala na povećanje oboljelih i na koje čimbenike obratiti pozornost?

Štitnjača je vrlo važna endokrina žlijezda, koju s pravom nazivaju i čuvaricom cijelog organizma. Naime, rad štitnjače i njezini hormoni imaju vrlo važnu ulogu u metaboličkim procesima cijelog organizma. Jednostavnije rečeno, štitnjača utječe na funkciju svake stanice našega tijela. Iz toga su razloga i klinički važne sve eventualne promjene u njezinom izgledu i funkciji.

- Kod oko 50 posto stanovnika u Hrvatskoj nalazimo morfološke promjene, čvorove u štitnjači, a poremećaje rada štitnjače nalazimo u 5 posto žena i otprilike 0,5 posto muškaraca. Ovi se postoci mogu činiti malima, međutim gledajući našu populaciju - to je više od 100 tisuća žena i više od tisuću muškaraca s poremećajem u produkciji hormona, upozorava Berislav Rožman, dr.med, spec. nuklearne medicine, KB Dubrava.

Povećana incidencija bolesti štitnjače tek se očekuje

Pandemija COVID-a usporila je i odgodila brojne dijagnostičke postupke. Hoće li se to odraziti i na pojavnost bolesti štitnjače u narednom razdoblju?

- Prilagođavanjem na te čudne okolnosti naše ambulante su izmještene iz KB Dubrava tako da su oni koji nisu radili u Dubravi - radili u dislociranim ambulantama. Ambulanta za štitnjaču, nuklearna i ultrazvuk izmješteni su u Dom zdravlja Maksimir u Hirčevu i tamo smo radili gotovo normalno. Rekao bih da, zasad - nije povećana incidencija bolesti štitnjače, kaže dr. Rožman. Dodaje kako se to dogodilo primjerice tek u godinama nakon Domovinskog rata. Tako da ćemo nakon potresa i pandemije, imati problema nešto kasnije, upozorava.

Karcinom štitnjače, jedno od najbrže rastućih malignih oboljenja

Upravo zbog toga valja biti na oprezu kad je riječ o karcinomu štitnjače, koje je jedno od najbrže rastućih malignih oboljenja u Hrvatskoj.

- Karcinomi štitnjače su najčešći karcinomi endokrinih žlijezda. Jedan je od tri najčešća u dobi žena do pedesetih godina. Međutim ono što je super je da je preživljavanje pet godina više od 95 posto. Dakle, smrtnost od karcinoma štitnjače je vrlo mala za one najčešće vrste koje nam se pojavljuju. Naravno da ima karcinoma štitnjače koji ne ulaze u takvu statistiku, kaže Rožman.

COVID, hormonalni disbalans i subakutna upala štitnjače

Još je jedan potencijalno povezan problem s COVID-om, a to je spoznaja da infekcija korona virusom može izravno djelovati i na funkciju štitnjače, uzrokujući hormonalni disbalans.

- Ono što je poznato i što je objavljeno u stručnoj literaturi jest jest - da taj poremećaj hormona nije osobito jak i hormoni se nakon izlječenja vraćaju u normalu. Češće se javlja subakutna upala štitnjače, takozvani Dekuerenov tireoditis. On je dijelom atipičan, praćen je sa intenzivnom boli koja se 'šeće' po štitnjači. Kod COVID-a imamo i tihi oblik u kojem imamo samo laboratorijske i ultrazvučne promjene, objašnjava Berislav Rožman.

Iako je COVID pimarno respiratorna infekcija, ovo je još jedna potvrda kako je riječ o multisistemskoj bolesti koje nije pošteđen, manje ili više, niti jedan organ ili organski sustav u tijelu.