Hematološke bolesti liječiti pravovremeno

Prim. dr. Sandra Bašić Kinda i prof. dr. sc. Vlatko Pejša zadnjih se dva-tri mjeseca intenzivno bave kampanjom o hematološkim bolestima, iako su s prvim koracima započeli još u rujnu prošle godine.

- Više smo izašli u medije početkom drugog vala. Sada na našim hematološkim odjelima primjećujemo da u zadnjih mjesec dana ipak imamo nešto više bolesnika – dolaze češće, i u malo boljem stanju nego ranije, kaže Bašić Kinda. Objašnjava kako su prethodnih mjeseci pacijenti zapravo dolazili s već uznapredovalim simptomima, očito ignorirajući tegobe po nekoliko mjeseci.

Pejša kaže kako je problem bio to što mnogi nisu odlazili svom liječniku zbog straha od covida.

- To nije ni čudno, jer je u početku bio dominantan problem s pandemijom i ljudi su upozoravani da ne idu na preglede koji nisu nužni. Tanka je nit između nečega što stvarno nije nužno i onoga što je opasno, objašnjava i dodaje da hematološki bolesnici trebaju znati kako je smrtnost kod zloćudne hematološka bolesti daleko veća od one kod covida.

- Neophodno je da odlaze na redovite preglede i konzultiraju se sa svojim doktorom opće prakse – oni će ih dalje uputiti hematologu, ističe Pejša.

Bašić Kinda ističe kako hematološki bolesnici spadaju u rizičnu skupinu, te su ugroženiji od ostalih bolesnika kad se radi o infekciji covidom.

- Infekcija kod hematoloških bolesnika je drugačija od infekcije covidom kod ostale populacije – njihov imunološki sustav je drugačiji, te imaju slabiji odgovor na infekciju. Može se dogoditi da ti bolesnici budu pozitivni, pa negativni, pa zatim opet pozitivni. Infekcija kod nekih hematoloških bolesnika traje i mjesecima. Treba biti uporan, pružiti adekvatnu skrb, te dati određene lijekove kako bi ti bolesnici imali bolji ishod, napominje, te dodaje kako je Hrvatsko hematološko društvo izdalo smjernice za liječenje i cijepljenje takvih bolesnika.

Simptomi hematološke bolesti, koje rizične skupine često ignoriraju, ovise o vrsti bolesti – to može biti pad imunološkog sustava, infekcije praćene febrilitetom koji ne prestaje brzo, kostobolja, ili kombinacija gubitka tjelesne težine, temperature i pojačano noćno znojenje.

- Ako se javi izraženija opća slabost, umor praćen bljedilom ili naglom sklonošću krvarenju, treba napraviti osnovne krvne pretrage i vidjeti radi li se o hematološkoj bolesti ili blažoj virusnoj infekciji koja nekad daje slične simptome, kaže Pejša.

Prave prevencije hematološke bolesti nema, kaže Bašić Kinda, ali ističe kako su zdrav način života i izbjegavanje stresa zapravo prevencija za sve bolesti. Dodaje kako je u zadnjih 20-30 godina došlo do velikog napretka u liječenju bolesti, te su danas u velikom postotku izlječive – zbog toga ih je važno dijagnosticirati na vrijeme.

- Ne ignorirati simptome, i doći liječniku kada treba. Važno je da se liječenje započne pravovremeno, dok bolest nije jako proširena i dok nije uzrokovala tegobe koju mogu biti po život trajne i fatalne, zaključuje.