16:38 / 24.12.2021.

Autor: Studio 4/IMS/HRT

Izazovi božićne prehrane

Božićni stol, ilustracija

Božićni stol, ilustracija

Foto: Srecko Niketic / PIXSELL

Pred nama su božićni blagdani koji, osim druženja s obitelji i prijateljima, znače i izobilje hrane i to najčešće one teške, masne i slatke. O kilogramima i sastavu proizvoda u mjesecu blagdana se ne razmišlja previše, no ipak bi trebalo – rukovoditeljica službe za prehranu i dijetetiku s KBC-a Zagreb, dr.sc. Eva Pavić objasnila je u emisiji Studio 4. 

- Božićno vrijeme sigurno nije vrijeme kada ćemo brojati kalorije, ali da moramo pripaziti – svakako. Nije dobro da u jednom obroku pojedemo sve kalorije koje su nam namijenjene tijekom dana, a i smisao Božića nije samo u hrani već u nečem drugom , iščekivanju, toplini doma i zajedništvu sa svojim najmilijima, ističe Pavić i dodaje kako treba pripaziti da se ne konzumira previše hrane i pića koja u sebi sadrže jednostavne ugljikohidrate, poput kaloričnih umaka i lisnatih tijesta. 

Kada se govori o gaziranim pićima, Pavić ističe kako je dnevni maksimum pola litre. 

- Ja uvijek preferiram neku zdraviju verziju, poput soka od naranče i ananasa koji ima nutritivnu vrijednost i vitamin c ili mineralnu vodu koja nema kalorija niti šećera, govori.

Ovo razdoblje posebno je izazovno za dijabetičare, kojih u cijelom svijetu ima oko 573 milijuna ima, a u Hrvatskoj više od 310 tisuća. 

- Ono što je važno je to da se razina šećera u krvi može kontrolirati ako se pridržavamo onih klasičnih životnih principa , a to su pravilna prehrana, dovoljno sna i redovita tjelesna aktivnost, kaže Pavić i upozorava kako bi dijabetičari za vrijeme blagdana trebali održavati razinu dnevnog unosa ugljikohidrata na istoj razini kao i prije blagdana. 

- Uvijek možemo smanjiti količinu priloga i povećati razinu povrća ako znamo da ćemo u tom obroku konzumirati komad torte ili neki kolač. Umjesto šećera možemo dodati više čokolade, rogača, kokosa ili suhog voća – takvi kolači mogu biti puno finiji nego oni klasični u kojima je puno maslaca, brašna i šećera – izbor uvijek postoji samo ako želimo, ističe i dodaje da se na stranicama KBC-a Zagreb može pronaći mnogo recepata za one koji boluju od šećerne bolesti ili su pretili.

Pavić smatra kako su Hrvati sve više svjesniji kako moraju voditi brigu o svom zdravlju, pogotovo u starijoj životnoj dobi, no i da je edukacija vrlo bitan faktor koji bi se trebao provoditi već od vrtićke dobi. 

- Moramo utkati u našu djecu saznanje da pravilnom prehranom možemo produžiti svoj životni vijek i doživjeti neku starosnu dob bez kroničnih bolesti – to je jako bitno. Mislim da je potrebno puno više edukacije vrtićke i školske dobi, a kasnije i odraslih, gdje se nekim određenim primjerom pokazuje kako odabrati dobar uravnoteženi obrok, kaže. 

Nažalost, mnogi građani si neke namirnice ne mogu priuštiti, te se postavlja pitanje koliko je nekima financijski neizdrživo zdravo se hraniti. 

Cijene hrane u posljednje vrijeme drastično su porasle, ali Pavić smatra kako je bitnije staviti u korelaciju što je važnije za nas i naš organizam. 

- Postoji puno mahunarki i žitarica koje nisu toliko skupe i trebale bi biti sastavni dio naših obroka. Onaj tko hoće uvijek nađe načina da u svoj kućni budžet ukalkulira zdravu prehranu – mislim da je ona neprocjenjiva i jako važan element u prevenciji kroničnih bolesti, smatra Pavić. 

Moderan tempo života zasigurno nam odmaže u zdravoj prehrani, no Pavić ističe kako je sve stvar organizacije. 

- Zašto si ne ponijeti na posao ili u školu unaprijed iskombiniran obrok koji možemo staviti u posudu – napraviti si salatu s tunjevinom ili grahom, to su namirnice koje nisu skupe, a vrlo se brzo naprave. Organizacija je jako važna, a važna je i volja i želja, kaže.

Nakon blagdana dolazi vrijeme kada svi kreću na dijetu, a Pavić upozorava kako bi najprije trebali paziti da se ne prejedamo tijekom blagdana i razmišljati o onome što jedemo. 

- S druge strane, bolje je taj višak kalorija potrošiti kroz neke aktivnosti kao što su hodanje, trčanje ili planinarenje, koje su jako dobre za organizam. Ne vidim smisao ići na rigorozne dijete i postove, u pravilu te sve te kratkoročne i dugoročne dijete koje isključuju određenu skupinu hrane nisu dobre i takve osobe nam se često jave nakon što su već narušile svoje zdravlje, kaže i dodaje da se tako izgubljeni kilogrami brzo i vrate. 

- To je klasičan jo-jo efekt gdje vi nakon gubitka dvadesetak kilograma, vratite tih dvadeset i dobijete još dvije-tri. Treba biti umjeren, kvalitetno se hraniti, balansirati obroke i uživati u blagdanskim aktivnostima – tome trebamo pridonijeti i obratiti više pažnje, zaključuje Pavić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!