Kada treba tražiti drugo liječničko mišljenje

Svi smo mi barem jednom u životu zatražili i drugo liječničko mišljenje. Ne kao znak nepovjerenja prema liječniku, već kao način informiranja o svojoj bolesti. Traže li uopće Hrvati drugo mišljenje i u kojim situacijama to ipak nije opravdano?

Tražiti drugo mišljenje liječnika u vezi dijagnoze i načina liječenja pravo je svakoga pacijenta.

- Nekad je to pretjerano, nekad je liječnik u startu u pravu, međutim, ljudi nisu zadovoljni objašnjenjem, možda nedostaje komunikacije, nisu shvatili u potpunosti prirodu svoje bolesti i u tom slučaju je sasvim opravdano tražiti drugo mišljenje. Kod nas to ide po uputnici A4 prema kojoj se drugo mišljenje traži po indikaciji izabranog liječnika - objašnjava doktor Ino Protrka, spec. obiteljske medicine.

Pacijenti najčešće drugo mišljenje traže kada im nije jasna priroda bolesti ili način liječenja. Češće se ti slučajevi događaju kod dijagnoza teških bolesti.

Kod tih težih bolesti problem je, kaže doktori Protrka, što se ljudi teže s njima suočavaju teže ih prihvaćaju i u tom slučaju više zbog negacije te bolesti traže mišljenje nadajući se da će epilog biti drugačiji.

Doktor Protrka nam kaže da liječnicima nije najugodnija situacija kada im pacijent ne vjeruje i kada izrazi da želi drugo mišljenje, no da su to normalne situacije. A učestalost traženja drugog mišljenja ovisi ponajviše o tome koliko povjerenja pacijenti imaju u svoje liječnike.

Ako se kritički koristi alat drugog mišljenja, on može služiti poboljšanju zdravstvenog sustava, no kada se drugo mišljenje pretvori u treće, a treće u četvrto može doći i do zloupotrebe tog sustava. Stoga, treba biti razborit.