Kako brinuti o mentalnom zdravlju djece u doba koronavirusa
24.04.2020.
11:02
Autor: B.A./HRT
Pomaže nam socijalna podrška i osjećaj da nismo sami, pomaže nam da razgovaramo jedni s drugima, kaže Mia Roje Đapić
- Bilo kakva kriza, pa tako i ova, donosi neke psihološke posljedice, kako na odrasle, tako i na djecu i mlade, rekla je psihologinja Mia Roje Đapić iz Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba u HRT-ovoj emisiji Dobro jutro, Hrvatska na temu mentalnog zdravlja djece i mladih u doba koronavirusa.
Kako ovo sve izdržati?
- Ono što znamo da nam pomaže iz nekih ranijih kriza, pomaže nam socijalna podrška i osjećaj da nismo sami, pomaže nam da razgovaramo jedni s drugima i da normaliziramo svoje reakcije. Kad smo sami, zatvoreni u sebi, pa nas je strah, pa nam je teško, čini nam se da smo samo mi takvi, rekla je Roje Đapić, dodajući da pomaže i da nismo cijelo vrijeme preplavljeni informacijama jer ima puno vijesti koje su senzacionalističke.
- Dakle, izbjegavati svakako takvu vrstu sadržaja, rekla je Roje Đapić.
U Poliklinici su, kaže Roje Đapić, često govorili da su mladi previše pred malim ekranima, a sad se dogodio paradoks - ti ekrani su jedini način da se druže, pa i da uče i obavljaju školske obaveze.
Psiholog Igor Mikloušić rekao je da je od 2010. do 2012. zabilježen negativan trend, počeo se povećavati broj negativnih psiholoških posljedica kod ljudi, posebice tinejdžera, koje su bili u korelaciji s provođenjem sve više vremena pred ekranima i online.
- Internet se sve više uvukao u svaku poru našeg života, rekao je Mikloušić, dodajući da su se pojavila nova istraživanja koja su pokazala da učinci možda nisu toliko negativni.
Treba odrediti što djeluje negativno, a što može imati pozitivne učinke. Pasivno korištenje društvenih mreža može imati negativne posljedice, ali aktivno sudjelovanje nas na neki način štiti i umanjuje te negativne posljedice, objasnio je Mikloušić.
Roditeljima se savjetuje da paze na sadržaje kojima djeca pristupaju i vrijeme koje provode na internetu, no Roje Đapić ističe da će, što je dijete starije, manje moći imati nadzor nad njima.
Također je građanima poručila da se ne libe potražiti psihološku pomoć - puno je telefona, javite se.
Kako ovo sve izdržati?
- Ono što znamo da nam pomaže iz nekih ranijih kriza, pomaže nam socijalna podrška i osjećaj da nismo sami, pomaže nam da razgovaramo jedni s drugima i da normaliziramo svoje reakcije. Kad smo sami, zatvoreni u sebi, pa nas je strah, pa nam je teško, čini nam se da smo samo mi takvi, rekla je Roje Đapić, dodajući da pomaže i da nismo cijelo vrijeme preplavljeni informacijama jer ima puno vijesti koje su senzacionalističke.
- Dakle, izbjegavati svakako takvu vrstu sadržaja, rekla je Roje Đapić.
U Poliklinici su, kaže Roje Đapić, često govorili da su mladi previše pred malim ekranima, a sad se dogodio paradoks - ti ekrani su jedini način da se druže, pa i da uče i obavljaju školske obaveze.
Psiholog Igor Mikloušić rekao je da je od 2010. do 2012. zabilježen negativan trend, počeo se povećavati broj negativnih psiholoških posljedica kod ljudi, posebice tinejdžera, koje su bili u korelaciji s provođenjem sve više vremena pred ekranima i online.
- Internet se sve više uvukao u svaku poru našeg života, rekao je Mikloušić, dodajući da su se pojavila nova istraživanja koja su pokazala da učinci možda nisu toliko negativni.
Treba odrediti što djeluje negativno, a što može imati pozitivne učinke. Pasivno korištenje društvenih mreža može imati negativne posljedice, ali aktivno sudjelovanje nas na neki način štiti i umanjuje te negativne posljedice, objasnio je Mikloušić.
Roditeljima se savjetuje da paze na sadržaje kojima djeca pristupaju i vrijeme koje provode na internetu, no Roje Đapić ističe da će, što je dijete starije, manje moći imati nadzor nad njima.
Također je građanima poručila da se ne libe potražiti psihološku pomoć - puno je telefona, javite se.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora