Kako liječiti sindrom prenaprezanja?
28.02.2019.
13:37
Autor: Vida Peterlik/I.H./HRT
Bolest je prvi put klasificirana 1873. godine, no s vremenom se razvijala i kod drugih profesionalnih zanimanja – stolara, tesara, zidara, a u današnje moderno doba, zahvaća i informatičare, kirurge, zubare, profesionalne glazbenike.
Teniski lakat, golferski lakat – vjerojatno ste čuli za ove termine koje ste, logično, povezali sa sportom. Najpoznatiji je to sindrom prenaprezanja koji ipak nije rezerviran samo za sportaše. Koliko su učestali sindromi prenaprezanja u području podlaktica, koji su načini liječenja i kako si pomoći pravilnim vježbama, otkrivamo u sljedećim minutama.
Pojavljuje se jednako i kod muškaraca i žena, najčešće u srednjoj životnoj dobi. - Nastaje nakon učestale i ponavljane mišićne kontrakcije koja rezultira kroničnim prenaprezanjem mišićno-tetivnog aparata, do smanjenja prokrvljenosti, do prenaprezanja živčanih završetaka i upalnom reakcijom koja može prouzročiti i oštećenja tetive, rekla je specijalistica fizijatrije Danijela Klarić.
Bolest je prvi put klasificirana 1873. godine, nastavlja doktorica Klarić, i uočena je kod tenisača, no s vremenom se razvijala i kod drugih profesionalnih zanimanja – stolara, tesara, zidara, a u današnje moderno doba, zahvaća i informatičare, kirurge, zubare, profesionalne glazbenike. Važno je razlikovati medijalni i lateralni sindrom prenaprezanja koji je i do 10 puta češći.
Uz bol, kasnije se javlja i oteklina tkiva. Ukoliko se epikondilitis otkrije na vrijeme, lakše ga je liječiti, kasnije podrazumijeva. Kod oteklina, potrebno je u potpunosti prekinuti s aktivnostima koje izazivaju bol, stavljanje udlage, mirovanje, i stavljanje leda.
Potrebno je krenuti kasnije i s kineziterapijom – laganim, individualnim vježbama za svakog pacijenta. Budući da je vježbama potrebno djelovati na smanjenje upale, pa i otekline, one su svakako bitan dio liječenja pacijenta.
Sindrome prenaprezanja treba shvatiti kao ozbiljan problem, na vrijeme ih dijagnosticirati i liječiti fizikalnom terapijom kako bi se izbjegli i mogući operativni zahvati.
Pojavljuje se jednako i kod muškaraca i žena, najčešće u srednjoj životnoj dobi. - Nastaje nakon učestale i ponavljane mišićne kontrakcije koja rezultira kroničnim prenaprezanjem mišićno-tetivnog aparata, do smanjenja prokrvljenosti, do prenaprezanja živčanih završetaka i upalnom reakcijom koja može prouzročiti i oštećenja tetive, rekla je specijalistica fizijatrije Danijela Klarić.
Bolest je prvi put klasificirana 1873. godine, nastavlja doktorica Klarić, i uočena je kod tenisača, no s vremenom se razvijala i kod drugih profesionalnih zanimanja – stolara, tesara, zidara, a u današnje moderno doba, zahvaća i informatičare, kirurge, zubare, profesionalne glazbenike. Važno je razlikovati medijalni i lateralni sindrom prenaprezanja koji je i do 10 puta češći.
Uz bol, kasnije se javlja i oteklina tkiva. Ukoliko se epikondilitis otkrije na vrijeme, lakše ga je liječiti, kasnije podrazumijeva. Kod oteklina, potrebno je u potpunosti prekinuti s aktivnostima koje izazivaju bol, stavljanje udlage, mirovanje, i stavljanje leda.
Potrebno je krenuti kasnije i s kineziterapijom – laganim, individualnim vježbama za svakog pacijenta. Budući da je vježbama potrebno djelovati na smanjenje upale, pa i otekline, one su svakako bitan dio liječenja pacijenta.
Sindrome prenaprezanja treba shvatiti kao ozbiljan problem, na vrijeme ih dijagnosticirati i liječiti fizikalnom terapijom kako bi se izbjegli i mogući operativni zahvati.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora