10:41 / 17.01.2022.

Autor: Dobro jutro Hrvatska/HRT

Kako se pripremiti za skijanje i izbjeći ozljede?

Ilustracija

Ilustracija

Foto: HRT / HTV

Sezona skijanja u punom je jeku, a uz nju, nažalost, dolaze i skijaške ozljede. Koje su ozljede najčešće, kako ih izbjeći i što učiniti kada se dogode komentirao je Alan Ivković, specijalist ortoped iz Kliničke bolnice "Sveti Duh", u HTV-ovoj emisiji "Dobro jutro, Hrvatska".  Smatra da bi idealno bilo kada bi čovjek tijekom cijele godine bio u nekakvoj pripremi. Ako i nije, onda će barem nekoliko tjedana dobre pripreme sasvim sigurno smanjiti mogućnost ozljede. To bi značilo minimalno 3 do 4 puta tjedno aerobnog treninga ili treninga s otporom, i vježbe snage i izdržljivosti – pogotovo za donje ekstremitete i mišiće trupa, izjavio je Ivković.

Skijanje je biomehanički vrlo kompleksna aktivnost, u kojoj je prisutno puno naglih pokreta i prebacivanja težine s jedne strane na drugu, mijenja se težište, a i velika je mogućnost proklizavanja, te Ivković upozorava da je vjerojatnost ozljede na skijanju vrlo velika. Današnja oprema je puno naprednija i bolja nego prije, no i skije su brže.

- Oprema je izuzetno važan dio skijaške priče, a istaknuo bih dva dijela opreme – pancerice i vezovi koji moraju biti prilagođeni i dobro uštimani, kaže Ivković i ističe kako ljudi koji posuđuju opremu od prijatelja ili rodbine imaju čak do osam puta veću mogućnost ozljede te je takvu opremu potrebno odnijeti u servis kako bi se prilagodila osobi koja će ju koristiti.

Najčešće skijaške ozljede su u donjim ekstremitetima, posebno koljeno. Te ozljede mogu biti manje u smislu nekih istegnuća, ali mogu biti i vrlo teške ozljede unutrašnjeg koljena, puknuće ligamenata i meniska, pa i prijelom, kazao je i dodao da su osim koljena česte ozljede stopala, ramena i glave.

- One mogu biti teške kraniocerebralne traume koje mogu završiti dosta teško. To je nešto čega se najčešće bojimo, rekao je Ivković te napominje da nošenje kacige znatno smanjuje mogućnost težih ozljeda.

"Ako se ozlijedite, pozovite pomoć i nemojte sami niz planinu"

U slučaju ozljede Ivković upozorava kako bi trebalo pozvati pomoć i ne pokušavati se spustiti samostalno niz planinu.

- Ako ste vi taj koji je primijetio da je ozlijeđenik na stazi, onda treba postupiti kao i u svakom drugom slučaju kada je pitanje pružanja prve pomoći – provjeriti rad srca i je li osoba diše, ako ne onda primijeniti sve ono što znamo iz prve pomoći. Ako je ozlijeđen neki od ekstremiteta, i ako postoji mogućnost, potrebno je imobilizirati ozlijeđeni ekstremitet, izjavio je. 

Ako dođe do operacije, proces oporavka vrlo je važan, a u Kliničkoj bolnici „Sveti Duh“ radi se po konceptu ubrzanog oporavka nakon ortopedskih ozljeda koji je došao iz Skandinavije.

- Radi se o dobro usklađenim protokolima koji su bazirani na dokazima, a koji imaju za cilj smanjiti stres pacijentu, optimizirati fiziološke funkcije i ubrzati oporavak nakon operacije. Mi promatramo pacijenta na cijelom putu, i na svakoj stanici tog puta prije operacije mi optimiziramo prehranu, nutritivni status, razinu vitamina D i proteina, vježbanje i korištenje pomagala. Za vrijeme operacije imamo čitav niz postupaka kojima smanjujemo krvarenje, grijemo pacijenta i održavamo razinu glukoze, a nakon operacije imamo niz postupaka kojima ga čim prije dižemo iz kreveta i otpuštamo doma, objašnjava Ivković i dodaje kako se radi o kompleksnom skupu od 30 do 50 postupaka koji ubrzavaju oporavak.

Koje vježbe za reduciranje tjelesne težine?

Prema podacima Eurostata Hrvati su među najdebljim nacijama u Europi – oko 67 posto muškaraca i 50 posto žena ima prekomjernu težinu. Ivković ističe kako je to jedan od najvećih faktora koji povećavaju incidenciju od bolesti zglobova, uz određenu genetsku predispoziciju.

- Tjelesna težina je veliki problem i tu si možemo pomoći. Što se tiče fizičke aktivnosti, 3 puta tjedno aerobne aktivnosti – brži hod, lagano trčanje ili vožnja biciklom – je sasvim dovoljno uz vježbe otpora, ta kombinacija će vrlo brzo reducirati tjelesnu težinu, kaže i dodaje kako treba biti oprezan prilikom trčanja. Uvijek savjetujem trčanje po mekšoj podlozi, jer trčanje po betonu ili asfaltu može imati negativne posljedice, zaključuje Ivković.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!