13:45 / 24.11.2021.

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/HRT

Kongres "Bebe današnjice – rani razvoj u suvremenim okolnostima"

Gostovanje u emisiji Dobro jutro, Hrvatska

Gostovanje u emisiji Dobro jutro, Hrvatska

Foto: HRT / HTV

Kongres „Bebe današnjice – rani razvoj u suvremenim okolnostima“ održat će se od 18.-19. prosinca, a namijenjen je svim stručnjacima koji se u svom radu susreću sa djecom rane razvojne dobi, ali i svima onima zainteresiranim za ovu temu. „To će biti jedan online susret, naš cilj je bio ići prema stručnjacima, ali dobrodošli su i svi roditelji koji su zainteresirani za najraniji razvoj“,  kaže mag.rehab.educ. Dora Marinić, doktorandica na KIF-u, kabinet Sinapsus. 

Na kongresu će biti obrađene mnoge zanimljive teme, a jedno od predavanja govori i o ponašanju djeteta unutar maternice.

- Znanost je otišla dovoljno daleko da stručnjaci koji se bave tim područjem promatranja fetalnog ponašanja mogu imati nekakve informacije o tome na koji način se razvija središnji živčani sustav, odnosno mozak tog fetusa. To nam je korisna informacija o daljnjem tijeku razvoja, tako da mi možemo novorođenčad pratiti od samog rođenja i dalje tijekom njihova rasta i razvoja, kako bi pravovremeno uočili nekakva moguća odstupanja i uključili ih u interventne tretmane, objašnjava Iva Barić, bacc.physioth., kabinet Neuroart.

Dora Marinić ističe kako se danas sve ranije uočavaju potencijalna odstupanja i neurorazvojni rizici, te sukladno tome dolazi i do ranijih intervencija.

- Što je uključivanje u ranu intervenciju brže, to je i ishod bolji. Međutim, mi kao stručnjaci nikad ne možemo biti potpuno sigurni kakav će taj ishod biti, ali tim ranim uključivanjem dajemo djetetu i roditeljima bolje šanse i izglede za što bolji ishod, ističe.

U novorođenačkom periodu dijete se kreće – to kretanje nije usmjereno nekom cilju, ali ti pokreti odražavaju stanje središnjeg živčanog sustava, te stručnjaci mogu u tim ranim mjesecima života vidjeti postoji li neki rizik od odstupanja.

- Nakon prvog tromjesečja možemo pratiti razvojne miljokaze i bilo bi korisno da roditelji znaju što njihovo dijete u kojem periodu treba savladati i obrate pozornost na obrasce ponašanja. Onda je na nama da donesemo odluku je li za dijete potrebno uključivanje u terapiju, kaže Barić. 

Marinić dodaje kako se tijekom najranijeg razdoblja događaju takozvani primitivni refleksi koji su potpuno prirodni i očekivani.

- Ono što je važno naglasiti je da je svako dijete individua za sebe, i to što sad roditelj primjećuje da njegovo dijete u nekom periodu nešto ne radi nikako nije znak da nešto nije u redu. U današnje vrijeme, zahvaljujući većoj količini informacija i mogućnosti dijagnostike, ranije se primjećuju neurorizična ponašanja kod djece. e stvari se više ne trpaju pod tepih, dijete se što je ranije moguće uključuje u terapiju, naglašava.

- Od najranijih dana dijete nam šalje razne komunikacijske signale i poruke, koje mi trebamo postepeno naučiti i za to si trebamo dozvoliti vremena. Od prvog dana je najvažnije biti ovdje i sada, ne razmišljati o obvezama i stvarima koje nas očekuju, treba iskoristiti dio dana u kojem su dijete i roditelji usmjereni jedno na drugo – tako se stvaraju temelji buduće komunikacije i komunikacijskih vještina, ističe Barić i dodaje kako treba razlikovati komunikaciju i govor.

Baza za komunikaciju se stvara već u ranim fazama djetetova razvoja, a verbalne vještine dolaze kasnije.

Plač je prvi i osnovni način komunikacije djeteta, a znanstveni dokazi pokazuju da dijete u prva tri mjeseca ne plače zato što je razmaženo ili želi manipulirati, već ne poznaje drugi način na koji bi iskomuniciralo neku svoju potrebu.

- Ako pustimo dijete da plače, ono će u jednom trenutku prestati. Međutim, moramo biti svjesni da to ne znači da se dijete naučilo nositi sa samoregulacijskim mehanizmima i da su se oni kod njega stvorili, već je dijete dobilo povratnu informaciju da to što radi ne pali. Ali to ne znači da je njemu lakše ili da se može samo umiriti i da se bolje osjeća - samoregulacijski mehanizmi se počinju razvijati tek od trećeg mjeseca pa na dalje. Naravno da mi nećemo do kraja djetetova života jednako reagirati na njegov plač, no važno je biti prisutan i nježno i polako smanjivati naš intenzitet podrške. Onda kada dođu razvojno kompliciranije situacije, gdje će se opet događati nekakvi samoregulacijski ispadi, imati ćemo puno lakše mehanizme da se suočavamo s time, objašnjava Marinić.

Jedno od predavanja bit će i na temu važnosti prisutnosti i odgovorne komunikacije stručnjaka na društvenim mrežama, koju će iznijeti doktor Natko Beck.

- Društvene mreže su postale dosta važne u oblikovanju mišljenja i razmišljanja, te je važno da i mi kao stručnjaci budemo prisutni. Informacije koje dajemo moramo temeljiti na znanstvenim i relevantnim činjenicama, a opet ih prilagoditi da budu zabavne i razumljive, kaže Barić, a Marinić dodaje kako je važno da doktori kao stručnjaci počnu shvaćati komunikaciju kao znanost za sebe.

- Trebali bi se educirati i raditi na svojim komunikacijskim vještinama i poboljšavati ih kako bi preuzeli tu odgovornost da to što mi znamo ipak moramo znati komunicirati, zaključuje.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!