"Krizne situacije, ako ih iskoristimo na pravi način, istinski utječu na naš rast"

14.02.2022.

13:30

Autor: Stuudio 4/HRT

Doc.prim.dr.sc. Tihana Jendričko gostovala je u Studiju 4 HTV-a

Doc.prim.dr.sc. Tihana Jendričko gostovala je u Studiju 4 HTV-a

Foto: Studio 4 / Shutterstock

Pandemija je utjecala na naše interakcije. "Uvijek spominjemo da je važno fizičko distanciranje, međutim djelomično je došlo i do socijalnog distanciranja. Ipak mislim da u zadnje vrijeme možemo primijetiti da pronalazimo načine na koje prebroditi sve ovo što nas čeka, kao što je bilo i za Božić i Novu godinu, ovo je samo nastavak toga", komentirala je za Studio 4 HTV-a doc. prim. dr. sc. Tihana Jendričko, psihijatrica Klinike za psihijatriju "Vrapče". Dodaje kako je period od dvije godine - koliko smo izloženi pandemiji – dug.

- Naš psihički aparat zahtijeva jednu prilagodbu, kad god je krizna situacija moramo se prilagoditi. Pri tome iscrpljujemo svoje obrambene mehanizme i strategije kako se nositi s tom situacijom, i što dulje ona traje naravno da se mi više iscrpljujemo. S druge strane trebamo biti optimistični i pozitivni – preživjeli smo tu situaciju, našli smo načine, a mnogi ljudi su pronašli snagu za koju su mislili da ju nemaju u sebi, dodaje.

Jendričko ističe kako je teško razlučiti što je utjecaj same pandemije na naše psihološko zdravlje, a što promjena egzistencijalnih čimbenika. Njemački i austrijski sociolozi i psihijatri tvrde kako je poraslo nasilje među svim populacijama, a posebno je vidljiv animozitet prema predstavnicima vlasti.

U Hrvatskoj se pak dio roditelja buni protiv testiranja djece prije polaska u školu, a Jendričko objašnjava da je razlog svemu tome najvjerojatnije frustracija.

- Kad smo frustrirani nečim, onda nam se čini da nekakva najmanja mjera ili zahtjev na našu komociju predstavlja određeni atak. Moramo se odreći nečega da bismo sebi i drugima učinili bolje, važno je podsjetiti se na to, smatra.

Jendričko je istaknula da znanost počinje od nečega što nam je nepoznato, a u procesu istraživanja spoznaje se mijenjaju.

- Spoznaje za koje smo na početku mislili da stoje su se promijenile, pa je tako i s određenim epidemiološkim mjerama, kaže.

Dodaje kako uvijek treba gledati širu sliku:

- Naravno da niti jedna mjera neće biti savršena, niti jedan potez u životu nije savršen, ali treba procijeniti što je veća šteta, a što korist.

Istaknula je i kako vjeruje da svaka nova situacija donosi nešto svoje te da svi ljudi kroz nju otkrivaju nešto o sebi.

- I povijest nam to pokazuje, društvo se uvijek mijenja i mijenjaju se vrijednosti, tako da će i ova pandemija sigurno donijeti neke promjene, kaže.

Uz pandemiju, kada je riječ o strahovima, vodeće mjesto zauzima i strah zbog ekonomske sigurnosti – odnosno nesigurnosti – inflacije, porasta cijena energenata i hrane te nemogućnosti plaćanja režija i kredita, a Jendričko ističe kako su to ozbiljni i objektivni čimbenici koji izazivaju strah i anksioznost.

- Sigurno je da će ti osjećaji nezaštićenosti i nepredvidivosti biti veći izvor straha. Mi određene stresove u životu ne možemo izbjeći, najidealnije bi bilo kada bi se sklonili od svih stresova, ali to je nemoguće. Upravo zbog toga se treba orijentirati i fokusirati na to kako osnažiti svoje obrambene mehanizme i poboljšati strategije i načine nošenja s njima, kaže i dodaje kako je dobra strategija orijentiranje na aktivnosti koje predstavljaju izvor ugode i relaksacije.

Pad optimizma u društvu vidljiv je na gotovo svakom koraku, a Jendričko ističe kako je nada važan terapijski čimbenik, ali i da se bez negativnih i stresnih iskustava u životu ne bismo razvijali.

- Ništa nas ne bi poticalo, samo bismo nekako ugodno uživali u onome gdje jesmo i što jesmo. Krizne situacije, ako ih iskoristimo na pravi način, istinski utječu na naš rast, zaključuje.

Pogledajte razgovor:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!