06:59 / 17.11.2021.

Autor: Zdrav život/M.Š./HRT

Mali veliki borci - Palčići

Palčići

Palčići

Foto: Zdrav život / HRT

17. studeni u znaku nam je Međunarodnog dana svjesnosti o prijevremenom rođenju. U Hrvatskoj se godišnje rodi oko 3000 novorođenčadi prije vremena. Veliki je postotak onih koji zbog posljedičnih komplikacija umru u prvom tjednu života, iako su danas medicinske spoznaje i pristup Palčićima sve bolji, kao i razmjena iskustava zahvaljujući simbiozi udruga i struke.

Svake se godine 17. dana mjeseca studenog obilježava Međunarodni dan prijevremeno rođene djece. Inicirala ga je Europska zaklada za brigu o novorođenčadi prije 13 godina. Prema definiciji, prijevremeno rođeno dijete je ono koje se rodi prije navršenog 37. tjedna trudnoće.

- Riječ je o jednoj vrlo heterogenoj skupini pacijenata gdje komplikacije uslijed prijevremenog rođenja izrazito ovise o tome koliko je ranije dijete rođeno. Pa tako govorimo o kasnoj nedonoščadi, znači oni koji su rođeni između navršenih 34 i 37 tjedana; umjereno nezreloj, onoj koja se rodi između 28. i 34. tjedna, i izrazito nezreloj nedonoščadi, onoj koja se rodi između 22. i 28. tjedna trudnoće, kaže doc.dr.sc. Mirta Starčević, pročelnica Zavoda za neonatologiju KBC Zagreb. 

Suvremena medicina podigla je stopu preživljenja nedonoščadi, odnosno pomaknula je granice preživljenja prema niskim tjednima trudnoće.

- Tako da u nekakvim vodećim svjetskim centrima danas preživljava značajan dio nedonoščadi, čak i s 23 i 22 tjedna. U uvjetima našim, u Hrvatskoj, ja bih rekla da je neka granica preživljenja, realna granica preživljenja, 24 do 25 tjedana, što u usporedbi s preživljenjem prije tridesetak godina kada su umirala i djeca od 31 i 32 tjedna značajan pomak. Međutim nije samo pitanje preživljenja. Pitanje je zapravo očuvanja zdravlja takve djece i smanjenje rizika njihovih, i akutnih i kroničnih komplikacija, a one mogu biti brojne, dodaje Starčević. 

Nezrelost dišnog, probavnog, imunološkog i središnjeg živčanog sustava čini nedonoščad iznimno ranjivom skupinom za koju je potrebna intenzivna skrb.

 - Ono čega se mi kao profesionalci najviše bojimo, ali i roditelji od čega najviše strepe, zapravo su oštećenja mozga kao jednog vrlo nježnog organa koji je osobito vulnerabilan na različite nepovoljne okolnosti razvoja kako prije poroda, tako i poslije poroda. Tako da zapravo oštećenja mozga u nedonoščadi su nešto što je stalna strepnja i zapravo određuju u konačnici kvalitetu života takve djece. Dakle rekla bih da sve ove komplikacije koje mogu pogoditi nedonošče po porodu su naravno izraženije u većoj mjeri što je dijete ranije rođeno, dodaje Mirta Starčević. 

Docentica Starčević naglašava kako briga za prijevremeno rođeno dijete ne prestaje odlaskom iz rodilišta. Ona traje i dalje u okružju obitelji. Upravo za tu vrstu skrbi od vitalnog je značaja Klub roditelja nedonoščadi „Palčići“ za koju možemo reći da je produžena ruka liječnika neonatologa.

- Mi smo roditelji koji smo roditelji palčića. Oni koji su nas doživjeli kao produženu ruku, ja bih rekla dobro surađujemo i shvatili su zapravo koja je naša uloga u svemu tome jer napominjem i ovom prilikom da u situaciji nakon prijevremenog poroda i mi roditelji smo pacijenti na izvjestan način i treba nam pomoć. A tko će nam bolje pomoći od roditelja koji je i sam tu priču već prošao, govori predsjednica Kluba roditelja nedonoščadi "Palčići" Željka Vučko

- Mi roditeljima kao liječnici profesionalci možemo pružiti nekakve medicinske savjete, ali one roditeljske, životne, može pružiti samo netko tko je takvu situaciju proživio i koji ju živi. Prema tome roditelji nedonošene djece okupljeni u udrugu „Palčići“ su naši partneri i u trenutku ne samo kad se takvo dijete rodi, nego i kada ode kući, dodaje Starčević. 

- Rekla bih da smo u ovih znači 11 godina od osnutka uspjeli osvijestiti hrvatsku javnost o problematici prijevremeno rođene djece, uspjeli napraviti mnogo i za medicinsko osoblje koje radi s našom djecom i za budućnost svih naših palčića. Da smo spasili samo jedan život, napravili smo puno. Mislim da smo ovim uređajima koje smo donirali po rodilištima spasili puno više života, omogućili medicinskom osoblju da na lakši način postignu puno više rezultate i da omoguće, znači, ono najbitnije, a to je najbolji mogući start u život, dodaje Željka Vučko.

Statistika kaže da 8 do 10 posto novorođenčadi spada u kategoriju prijevremeno rođene djece. Jezikom brojki to znači da se u Hrvatskoj godišnje rodi između 3 i 4 tisuće palčića.

Želja gospođe Vučko, ali i struke, jest izrada registra prijevremeno rođene djece, kako bismo imali točniju evidenciju i bolje podatke za praćenje njihova napretka.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!