Mediteranska smo zemlja, ali ribu ne konzumiramo dovoljno

13.06.2022.

13:24

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/M.Š./HRT

U emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" o uzgoju i konzumaciji ribe

U emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" o uzgoju i konzumaciji ribe

Foto: HTV / HRT

Svi nutricionisti se slažu kako bi se riba trebala što češće naći na našem tanjuru. No, koliko ju često jedemo, i kakva je uopće kvaliteta ribe koju konzumiramo? U Hrvatskoj imamo svojevrsni apsurd – mediteranska smo zemlja, imamo sjajne pretpostavke i za izlov i za uzgoj ribe, međutim, s potrošnjom od cca 20 kg po glavi stanovnika godišnje nalazimo se tek na 82 posto prosjeka EU.

- Što se tiče najjačih zemalja po potrošnji, kao što su Malta i Portugal, tu smo negdje na 25 do 30 posto. Oni godišnje po glavi stanovnika koriste 60 do 70 kilograma ribe, ističe prof.dr.sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.

Iz tog je razloga, dodaje, HGK uz pomoć sredstava iz EU fondova za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, pokrenula projekt i vlastiti brend "Riba Hrvatske, jedi što vrijedi".

- Time želimo potaknuti naše građane na snažniju potrošnju ribe, jer smatramo da zbog svojih nutritivnih i protektivnih svojstava može biti snažan doprinos poboljšanju kvalitete prehrane i načina života. Korištenjem ribe iz domaće proizvodnje možemo očuvati i radna mjesta, kao i naše ruralne prostore i otoke.

- Redovita konzumacija ribe je važna jer smanjuje rizike od kroničnih nezaraznih bolesti poput pretilosti, metaboličkog sindroma, kardiovaskularnih bolesti, određenih vrsta karcinoma, ističe dr.sc. Snježana Zrnčić, znanstvena savjetnica u laboratoriju za patologiju riba Hrvatskog veterinarskog instituta, a istovremeno poboljšava kognitivna svojstva i mentalno zdravlje.

- Preporuča se konzumacija ribe dva puta tjedno, pri čemu bi jedan obrok trebao biti masna plava riba koja je izrazito bogata Omega 3 masnim kiselinama. Na taj način se u organizam unosi 250 mg najpoželjnijih Omega 3 masnih kiselina EPA i DHA – to ima povoljan učinak na zdravlje.

Velike razlike između uzgajane i ulovljene ribe nema, dodaje, osim što uzgajana riba uma veći udio masti, ali samim time ima udio Omega 3 nezasićenih masnih kiselina.

Drugi i mnogo važniji aspekt konzumacije uzgajane ribe je, kaže Zrnčić, kontinuirana veterinarska kontrola takve ribe, od stavljanja ribe u kaveze pa do izlova.

- Kontrolira se i s obzirom na nutritivnu kvalitetu, ali i na zdravstvenu ispravnost. Na taj način su potrošači sigurni da konzumiraju kvalitetan i siguran proizvod.

Kovačević kaže kako se uzgoj tune u Hrvatskoj stabilizirao od ulaska u Europsku Uniju.

- Danas je na razini od 3000 do 3300 tona. Uzgoj orade i brancine se utrostručio u tom vremenskom razdoblju – danas smo na 14 500 tona. Tuna se izvozi najviše u Japan, a ostale u Italiju, Španjolsku i Sloveniju. Kada je u pitanju akvakultura, ističe, Hrvatska ima višegodišnji rast suficita kada je pitanju razmjena sa inozemstvom.

- Uvozimo ribe u vrijednosti od 132 milijuna eura, a izvozimo u dvostruko većoj vrijednosti – oko 255 milijuna eura. To jasno govori kolika je važnost ribarskog sektora u ukupnoj poljoprivrednoj politici i prehrambenoj industriji.

Dodaje kako je kod slatkovodnog ribarstva situacija ipak nešto slabija – Hrvatska trenutno uzgaja oko 25 posto od proizvodnje 1990. godine.

- Razni su problemi – od pretvorbe i privatizacije, bile su skupe vodne naknade. Imali smo problem i s nekim virusnim bolestima, a tu su i klimatske promjene. Sada smo na tri tisuće tona u proizvodnji. Dobro je što smo zadnjih godina imali investicije, posebno u tehnološki razvoj, pa očekujemo kvalitetne rezultate u narednim godinama, kaže Kovačević.

Hrvatska je u okviru projekta međugranične suradnje s Italijom 1.1. 2019. godine pokrenula projekt "AdriAquaNet" – jačanje inovacija i održivosti u jadranskoj akvakulturi.

- Financira ga Europski fond za regionalni razvoj, i projekt je sada u završnici. Trebao je završiti i prije, ali smo zbog situacije s COVID-OM produljili trajanje projekta za godinu dana. On ima za cilj transfer novih znanja i tehnologija na uzgajališta riba, kako bi se povećala održivost. Sudjeluje 6 talijanskih i 6 hrvatskih partnera, a osim sveučilišta i istraživačkih institucija, naši partneri su i mali uzgajivači riba i prerađivači riba. Projekt je osmišljen tako da unosi inovacije i promjene u tri aspekta proizvodnje – uzgoj, upravljanje zdravljem i utvrđivanje kvalitete uzgojene ribe, te marketinške aktivnosti i promocije takvih proizvoda, zaključuje Zrnčić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!