Miličić: Još uvijek spadamo u zemlje visokog kardiovaskularnog rizika

Kardiovaskularne bolesti najčešći su uzrok smrti na svijetu. Uzroci su mnogi: pušenje, dijabetes, visok krvni tlak i pretilost, ali i drugi faktori. 29. rujna obilježit će se Svjetski dan srca, a Hrvatska će se uključiti mnogobrojnim javnozdravstvenim akcijama. O zdravlju srca u emisiji HTV-a "Studio 4" govorio je akademik Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Rebro i predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva.

Davor Miličić je u uvodu naglasio kako bismo u Hrvatskoj mogli biti puno bolji u čuvanju srca.

- Još uvijek spadamo u zemlje visokog kardiovaskularnog rizika. Smrtnost u Hrvatskoj je oko 40-ak posto od bolesti srca i krvnih žila što je za 10-ak posto više od onih zemalja kojima težimo. To su skandinavske zemlje, Francuska pa i susjedna Slovenija, rekao je Miličić.

Rekao je kako se održava niz zdravstvenih akcija tijekom cijele godine nastojeći promicati svijest o važnosti čuvanja kardiovaskularnog zdravlja.

- Jedan dan nije dovoljan. Svjetski dan srca je dan koji je ustanovila Svjetska kardiološka federacija i do 2011. godine se obilježavao zadnje nedjelje u rujnu., a od 2011. godine obilježava se 29. rujna. To je globalni događaj koji ima cilj osvijestiti čovječanstvo da zdravlje vlastitoga srca drži u svojim rukama. Te bolesti su sprječive, a to su srčani udar, moždani udar i te bolesti mogu se bitno smanjiti kad je u pitanju njihova učestalost i posljedica, ako na vrijeme prepoznamo i počnemo liječiti sve one bolesti kao što su hipertenzija i dijabetes, koji su rizični čimbenici za nastavak kardiovaskularnih bolesti, rekao je.

"Najopasniji simptom je bol u prsima"

Istaknuo je kako je pretilost ozbiljan čimbenik koji bi nas trebao zabrinjavati zbog zdravlja srca, kao i premalo kretanje, dok je pušenje silno velik rizik za kardiovaskularni sustav. Tu se ubraja i životni stil.

- Bitno je nasljeđe - je li netko u obitelji umro prijevremeno od bolesti srca i krvnih žila. Najopasniji simptom je bol u prsima. To je signal da što prije trebamo potražiti liječničku pomoć jer to može biti predinfarktno stanje. Ako ta bol traje više od 10 minuta, to može biti i infarkt miokarda od kojeg se može umrijeti, pogotovo ako niste došli do bolnice, rekao je.

Aritmije

Naglasio je kako se mnogi pacijenti žale na aritmije, koje mogu biti bezopasne, ali i potencijalno smrtonosne. 

- Sami simptomi teško nam razotkrivaju koliko je neka aritmija opasna. Tada isto treba potražiti pomoć liječnika, snimiti EKG-om, tada će se razotkriti o kojoj se aritmiji radi. Osobe koje boluju od zatajivanja srca, imaju kratak dah, posebice pri naporu. Lošije osjećanje tijekom tjelesnog napora. Može doći do oticanja nogu, nabreknuća vratnih vena, oticanja trbuha. To su simptomi koji ne moraju biti isključivo povezani sa srcem, ali su visoko znakoviti da se možda radi o zatajivanju srca i takve osobe trebaju što prije potražiti liječničku pomoć, rekao je.

"Treba na vrijeme početi s preventivnim ponašanjem" 

Kao i za sve bolesti, tako i za kardiovaskularne bolesti starija dob donosi veći rizik obolijevanja i umiranja.

- Možemo reći da su srčano-žilne bolesti u pravilu bolesti starije dobi. Međutim, svjedoci smo u kliničkoj praksi da se od bolesti srca može oboljeti i umrijeti u mladoj dobi i srednjoj dobi. Treba na vrijeme početi s preventivnim ponašanjem jer će takvo ponašanje dovesti do vidnih rezultata, rekao je.

Istaknuo je da kardiologija kao znanost i struka stalno napreduje te da kardiologija u Hrvatskoj nije ništa lošija nego u svjetskim centrima izvrsnosti.

- Silno je napredovala. Danas imamo bolju dijagnostiku, moćnu terapiju u kardiologiju, lijekove, uređaje i intervencije. Sve to ima utjecaj na sveukupnu kardiovaskularnu smrtnost, rekao je.

Posljedice epidemije koronavirusa su mnogobrojne, uvelike su utjecale i na srčane bolesnike.

- Preporuka je slušati savjete liječnika i cijepiti se, istaknuo je Miličić.