Mnogi neurološki pacijenti prepušteni su obiteljima

27.02.2022.

17:06

Autor: Matej Crnogaća/Zdrav Život/HRT

Mnogi neurološki pacijenti prepušteni su obiteljima

Mnogi neurološki pacijenti prepušteni su obiteljima

Foto: Zdrav život / HTV

U povodu Svjetskog dana bolesnika ove je godine naglašen sve veći značaj palijativne skrbi u medicini. Posebno je to izraženo u neurologiji, gdje postoji niz bolesti za kojih izlječenja nema tako da je riječ o većem broju bolesnika koji trebaju palijativnu skrb.

- Imamo dojam da palijativna skrb još nije na onoj razini na kojoj bi trebala biti, da se tome trebamo kao profesionalci puno više posvetiti. Nažalost, veliki broj tih bolesnika je prepušten svojim obiteljima, što se tiče skrbi. Potaknuti time, potaknuti inicijativom razvoja palijativne skrbi općenito u Hrvatskoj, odlučili smo na Svjetski dan bolesnika organizirati tečaj, kazala je Nataša Klepac iz Klinike za neurologiju KBC-a Zagreb.

Neurološki aspekt palijativne skrbi podrazumijeva niz poremećaja s posljedičnim smetnjama za čiji su nastanak ti poremećaji i odgovorni.

- Taj problem je jako prisutan posebno kod starije populacije. Govorimo čak o više od 70% pacijenata u dobi od 75 do 80 godina, prvenstveno zbog velikih komorbiditeta, a općenito i zbog masu faktora koji doprinose takvom općem lošem stanju pacijenta i smetenosti. Ono što je najvažnije je raditi na prevenciji da do takvih situacija ne dođe, koliko je moguće. Ono na što možemo utjecati, znači osim nekog organskog supstrata na mozgu koji je doveo do takvog stanja, je dovoljno hidrirat pacijenta, što više ga vježbati i vertikalizirati kako mi kažemo, što više ga podizati. Zamislite da imate pacijenta koji cijelo vrijeme gleda u strop. To je strašno. Treba mu davati što više poticaja, što više ga podizati, što više ga vježbati, omogućiti mu recimo ako netko ne vidi, ne čuje, da mu se omoguće i naočale ili slušni aparat i time zapravo što više ga poticati da se uključi u normalan život, koliko je to moguće, izjavila je Sanja Tomasović, predstojnica Klinike za neurologiju KB Sveti Duh.

Osim demencija, koje su najčešća kategorija neuroloških bolesti, u kontekstu palijativne skrbi značajna je i Parkinsonova bolest.

- Mi još uvijek imamo puno prostora za napredak. Treba olakšati zadnji period pacijentima i onima koji se o njima brinu. Znamo da nemamo dovoljno domova za ljude sa Parkinsonovom bolesti i drugim parkinsonizmima. Nemamo hospicija dovoljno. Na takve stvari treba misliti. Ljudi su obično kod obitelji. Obitelj isto ima druge obaveze. Neki rade pa mogu izgubiti posao i slično. To treba riješiti na razini zajednice, odnosno cijelog društva, jer je to veliki problem, kazala je Vladimira Vuletić, predstojnica Klinike za neurologiju KBC Rijeka.

Neurološki bolesnici su vrlo često i smeteni, što dodatno otežava njihovu adekvatnu skrb.

- To je danas nažalost svakodnevica. O tom problemu ne priča se dovoljno. Zašto? Zato što takvi pacijenti, kad su smeteni, time im se otežava njihovo opće stanje. Ključno je zapravo otkriti zašto je do toga došlo. To mogu biti osim nekih organskih uzroka, kao tumori na mozgu, moždani udari ili atrofije mozga, također i dehidracija i hipoksija, naglašava Sanja Tomasović, predstojnica Klinike za neurologiju KB Sveti Duh.

Osim neurologa, u procesu palijativne skrbi neuroloških bolesnika trebaju sudjelovati i kolege drugih specijalnosti, kao i radni terapeuti. Samo će na taj način suvremena palijativa funkcionirati na zadovoljavajući način.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!