Na koji se način liječi neplodnost u Hrvatskoj?

Neplodnost ili smanjena plodnost, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, u stalnom je porastu. Posljednjih se godina, oko pet do sedam tisuća parova liječi izvantjelesnom oplodnjom, no reprodukcijska medicina bilježi sve impresivnije rezultate. Dokazuju to i najnovije metode liječenja neplodnosti u Zavodu za humanu reprodukciju Klinike za ženske bolesti i porode u Petrovoj.

Prva antisterilitetna ambulanta je počela raditi pedesetih godina prošlog stoljeća ovdje, a najznačajniji događaj je bilo rođenje malog Roberta 1983. s timom profesora uz značajne embriologe. Otada je krenulo veliko napredovanje liječenja neplodnosti u Republici Hrvatskoj.

U našoj državi svaki šesti par u reproduktivnoj dobi suočava se sa smanjenom plodnosti ili neplodnosti i potreban mu je neki oblik pomoći u reprodukciji. Ipak, postupci liječenja neplodnosti bilježe značajne napretke u medicini posljednjih desetaka godina, stoga smo odlučili posjetiti Zavod za humanu reprodukciju, smješten u zagrebačkoj Petrovoj bolnici i otkriti na koji način liječe neplodnost i kojim se dostignućima ponose.

Pacijenti ne moraju za svaki postupak izvantjelesne oplodnje ići na biopsiju testisa, jednom se napravi operacija, on ima normalnu funkciju i onda naši klinički embriolozi izdvoje spermije kojim oplođavaju jajne stanice žene. I od 2013. godine, preko 50 bračnih parova je postalo roditeljem, a do tada je to bilo nezamislivo. Išli su na postupak doniranja spermija, objašnjava profesor Hrvoje Vrčić, spec. ginekologije i opstetricije, pročelnik Zavoda za humanu reprodukciju.

Uspješnost u ovakvim postupcima je oko 30%, a također se obavljaju i onkofertilitetni postupci, odnosno čuva se plodnost onih pacijenata koji su oboljeli od malignih bolesti. Putem medicinski potpomognute oplodnje godišnje se u Hrvatskoj, ističe profesor Vrčić, rodi preko 1000 djece.

U Odjelu za kliničku embriologiju, u kojemu rade četiri klinička mikrobiologa i dva tehničara, rade se sve metode medicinski potpomognute oplodnje. Postupci su to koji su dugoročni i zahtijevaju veliku preciznost, odgovornost i posvećenost.

Jedina metoda koju Petrovoj bolnici još uvijek ne rade, ali ju planiraju uvesti u budućnosti je metoda preimplantacijske genetičke dijagnostike – PGD, odnosno genetsko testiranje embrija prije transfera u maternicu. U svijetu je ova metoda nastala još 90-ih godina, upozorava doktorica Gelo, kao alternativa prenatalnom testiranju kako bi se izbjegao prijenos ozbiljnih genetičkih bolesti na potomstvo.

U Hrvatskoj se danas u 15 ustanova obavlja medicinski potpomognuta oplodnja – u sedam državnih i osam privatnih. Petrova bolnica, godišnje ima oko 900-1000 pacijenata, od čega je oko 600 stimuliranih, oko 150 prirodnih ciklusa i ostatak su intraurinarne inseminacije.