16:19 / 19.01.2021.

Autor: Zdrav život/HRT

Nuspojave i alergija na lijek, riječ stručnjaka

Foto: ilustracija, Dusko Jaramaz/PIXSELL

Foto: ilustracija, Dusko Jaramaz/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Vrlo često se u javnosti sve neželjene reakcije na pojedini lijek svrstavaju pod zajednički nazivnik alergijskih reakcija. To nije točno.
Vrlo često se u javnosti sve neželjene reakcije na pojedini lijek svrstavaju pod zajednički nazivnik alergijskih reakcija. To nije točno jer je za pravu alergijsku reakciju potreban imunološki odgovor, a takvih je slučajeva svega 1 do 3 posto od ukupnog broja nuspojava.

Do alergijske reakcije na lijek dolazi kada imunološki sustav neprimjereno reagira na određenu kemijsku supstancu. Iako se čini da su takve reakcije česte, većina reakcija ipak nisu prave alergijske reakcije i ne uključuju imunološki odgovor.

Riječ je o takozvanim pseudoalergijskim reakcijama koje često zbunjuju jer imaju slične simptome. Radi se o neželjenim interakcijama više različitih lijekova ili predoziranju jedne vrste lijeka. Najčešći simptomi one prave alergijske reakcije na lijek su karakteristični osip i povišena tjelesna temperatura, otežano disanje i groznica.



- Najčešće alergijske reakcije na lijekove su posredovane IgE protutijelima i to je u biti tip 1 alergijske reakcije kojeg mi i najčešće viđamo i koji najčešće zbrinjavamo. Kad netko priča o alergijskoj reakciji na lijek onda uglavnom misli na taj tip 1 alergijske reakcije koji se najčešće očituje različitim osipima po koži. Uglavnom je to koprivnjača, urtikarija, može biti i edem mekih česti, svrbež kože, otežano disanje, čak zna dovesti i do anafilaksije, objašnjava dr. sc. Marina Ikić Matijašević s Odjela za kliničku imunologiju KB Sveti Duh.  

Anafilaktički šok

Anafilaktički šok burna je i vrlo teška alergijska reakcija koja bez pravovremene liječničke pomoći može biti i životno ugrožavajuća. Zbrinjava se, dodaje dr. Ikić Matijašević dišni put i cirkulacija, primjenom adrenalina i potom antihistaminika te kortikosteroida.  

Iako se alergijska reakcija može javiti na bilo koji lijek, statistike pokazuju da neke vrste kemijskih spojeva češće izazivaju imunološki odgovor. Alergijsku reakciju najčešće izazivaju penicilinski antibiotici, eventualno kinoloni, ili različiti nesteroidni protuupalni lijekovi, oni koje koristimo protiv bolova, kaže dr. Ikić Matijašević. Sve češće se događaju i alergijske reakcije na protutijela, primjerice retoksimaba, dodaje. 

Fotoalergijski efekt, alergija nakon izlaganja suncu

U nekim se slučajevima alergija na lijek može javiti tek nakon izlaganja suncu. Ta se pojava  naziva fotoalergijski efekt. Kontaktni alergijski dermatitis predstavlja alergijsku reakciju na lijek koja se javlja nakon primjene lijeka na koži. Alergijska reakcija na lijek može izazvati i smanjen broj trombocita, eozinofiliju te hemolitičku anemiju. Ovakva su stanja posebno česta kod primjene bezreceptnih lijekova ili preparata kupljenih preko interneta.

- Ja osobno ne bih koristila te preparate i sve preparate koje u sebi imaju više različitih komponenti. Pogotovo za one za koje nismo sigurni što imaju u sebi. Često viđamo različite alergijske reakcije. Najčešće to bude koprivnjača, osip, osjećaj otežanog disanja ili slično. Što preparat koji kupimo ima više komponenti, to je veća mogućnost da se razvije alergijska reakcija, preporučuje dr. sc. Marina Ikić Matijašević.

Osobe s alergijom na pojedine lijekove treba educirati o potrebi njihovog izbjegavanja, kao i mogućnostima zamjenske terapije. Kako bi se smanjio rizik od neželjenih alergijskih reakcija prilikom eventualnih hitnih stanja, bilo bi poželjno da te osobe sa sobom nose identifikacijske kartice ili narukvice koje bi upozoravale da su alergični na određeni lijek. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!