Od kardiovaskularnih bolesti umre 23% ljudi mlađih od 65 godina

Na Trgu bana Jelačića organizirano je danas besplatno mjerenje tlaka, glukoze, kolesterola i indeksa mase, a na javnozdravstvenu akciju došao je i ministar zdravstva Vili Beroš upozoriti da je 23 posto prijevremenih smrti mlađih od 65 godina uzrokovano kardiovaskularnim bolestima.

- Čak 23% prijevremenih smrti osoba mlađih od 65 godina uzrokovane su kardiovaskularnim bolestima. Toga smo bolno svjesni i iz tog razloga je ova Vlada i zdravstvena administracija uvela preventivne zdravstvene preglede kojima pozivamo naše sugrađane da na vrijeme spriječimo i uspješnije liječimo bolesti uključujući i kardiovaskularne. Dosadašnji rezultati u pet županija pokazuju da 77% naših sugrađana koji su se odazvali na preventivne zdravstvene preglede imaju neki od faktora rizika nastajanja kardiovaskularnih bolesti, od visokog tlaka, poremećaja lipida, prekomjerne tjelesne težine, pa do pušenja. Djelujući na sve te rizike možemo smanjiti učestalost i u konačnici – brojne smrti od kardiovaskularnih bolesti. I zato nastavljamo dalje s provođenjem preventivnih zdravstvenih pregleda na nacionalnoj razini. I zato sam danas ovdje na javnozdravstvenoj akciji da podržim sve građane i pacijente, koji su posvetili svoj život promicanju zdravih navika i kardiovaskularnog zdravlja, kao i sva nastojanja struke koja želi dati odgovor na ovaj veliki izazov, istaknuo je ministar zdravstva izv. prof. dr. sc. Vili Beroš.

Dobro je poznato da su kardiovaskularne bolesti vodeći javnozdravstveni problem kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Ova nezarazna bolest odgovorna je za čak 20,5 milijuna smrti godišnje na globalnoj razini. No, posebno zabrinjavaju procjene da će do 2030. godine taj broj smrti porasti do 23 milijuna godišnje.

Dr. Ivana Portolan Pajić iz Ministarstva zdravstva i članica Upravnog Odbora Zaklade „Hrvatska kuća srca“ kazala je da već desetljećima kardiovaskularne bolesti predstavljaju veliki javnozdravstveni problem, te unatoč tome što postoji silazni trend smrtnosti i dalje su kod hrvatskih građana vrlo prisutni čimbenici rizika, ponajprije visoki tlak, dijabetes, povišeni kolesterol i prekomjerna tjelesna masa.

U tom kontekstu je naglasila da Hrvatskoj treba sveobuhvatna prevencija stoga se, uz pokrenute preventivne zdravstvene preglede, priprema Nacionalni plan prevencije i ranog otkrivanja kardiovaskularnih bolesti.

- Usmjereni smo prema donošenju Nacionalnog plana za prevenciju i rano otkrivanje kardiovaskularnih bolesti u suradnji s Hrvatskim kardiološkim društvom, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i svim drugim dionicima koji doprinose rješavanju ovog javnozdravstvenog problema. Kako smo pokrenuli sveobuhvatnu reformu zdravstva, koja je ovih dana prepoznata i od drugih renomiranih stručnjaka, tako provodimo i sveobuhvatnu prevenciju koja, uz preventivne zdravstvene preglede, uključuje i reviziju postojećih i uvođenje novih Nacionalnih preventivnih programa kao i međuresorni projekt Javne ustanove – prijatelji zdravlja. Takav preventivni 'paket' reformskih mjera promiče zdrave navike, osigurava rano otkrivanje i liječenje bolesti, bolje ishode liječenja, ali i rehabilitaciju i promicanje kardiovaskularnog zdravlja. Svim srcem borimo se za zdravlje nacije!, zaključio je ministar Beroš.

 

U obilježavanju Svjetskog dana srca 2023. pod motom Koristi srce i upoznaj srce, uz Zakladu Hrvatska kuća srca, sudjeluju i Hrvatsko kardiološko društvo, Hrvatska udruga kardioloških medicinskih sestara, Hrvatsko zavod za javno zdravstvo, StEPP, Studentska sekcija za kardiologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Udruga za prevenciju prekomjerne težine.

Kardiovaskularne bolesti vodeći su javnozdravstveni problem i u svijetu i u Hrvatskoj, najčešća su nezarazna bolest odgovorna za čak 20,5 milijuna smrti godišnje na razini svijeta. Procjenjuje se da će do 2030. taj broj smrti porasti do 23 milijuna godišnje, ako se ne zaustave sadašnji trendovi.