Odlasci na hemodijalizu sastavni su dio njihova života

Bubrežni bolesnici predstavalju više od 850 milijuna ljudi diljem svijeta. Povodom skorašnjeg Svjetskog dana bubrega splitska ekipa HTV-a postila je KBC Split, Zavoda za nefrologiju i hemodijalizu koji je nedavno oblježio 50 godina od prve hemodijalize u Splitu, odnosno današnjeg modernog dijaliznog centra.

Jasminka Buklijaš već se 44 godine liječi hemodijalizom. Nekoliko godina živjela je s transplantiranim bubregom, no tijelo je organ odbacilo.

- Desni bubreg su mi izvadili kao djetetu od 12 godina, kronična upala jedna na drugu i došlo je do otkazivanja, kazala je gospođa Buklijaš.

Na ovakav način života odavno se naučila.

- Malo televizor, malo pričamo, sestre su tu, one su prve koje dolaze s nama u kontakt, dodaje Buklijaš.

- Mi smo s njima cijeli njihov život, kaže Pavlinka Čulić, bacc. med. techn., voditeljica sestara na Odjelu za hemodijalizu KBC-a Split.

Već osam godina tu je Ante Jureško. Tri puta tjedno po četiri sata.

- Imao sam visok tlak koji nisam liječio i koji je uništio bubrege, nakon toga sam završio na dijalizi, kaže gospodin Jureško.

- Najčešći razlozi danas u svijetu su šećerna bolest, arterijska hipertenizija i debljina. Te su bolesti u porasto, a sukladno tome raste i broj pacijenata, oko 850 milijuna u svijetu boluje od kronične bubrežne bolesti, kaže Dijana Borić Škaro, dr. med., pročelnica Zavoda za nefrologiju i hemodijalizu KBC-a Split.

U Centru za hemodijalizu splitskoga KBC-a trenutačno je 138 kroničnih pacijenata.

-  Na godišnoj razini imamo oko 2 000 postupaka akutne  hemodijalite i oko 20.000 postupaka kornične hemodijalize, rekao je Ivo Jeličić, dr. med., voditelj Odjela hemodijalize KBC-a Split. Dodaje je kako je transplantacija najbolji oblik nadomiještanja bubrežne funkcije, no nažalost, nisu svi bolesnici kandidati za transplantaciju.

Utjecaj COVID-a dodatno je opteretio ovu ranjivu populaciju, koja se morala suočavati s rizikom od zaraze tijekom posjeta bolnicima. Stoga se u svijetu sve više popularizira kućna hemodijaliza. 

- Dvije su forme tzv. kućne dijalize - trbušna i s aparatom za dijalizu. U Hrvatskoj trbušna se koristi, a dijalizu s aparatom još nemamo, kazala je dr. Borić Škaro. 

U tom smjeru ide i naše zdravstvo jer to će donijeti bolju kvalitetu života svim pacijentima s bolesti bubrega.