21:38 / 13.03.2021.

Autor: Kod nas doma/HTV

Po tradiciji kremšnita se jede - topla!

Lome se koplja - jede li se kremšnita topla ili hladna

Lome se koplja - jede li se kremšnita topla ili hladna

Foto: Kod nas doma / HRT

Samobor je odavno poznat kao mali grad za velike sladokusce. Osim prirodnih i kulturnih ljepota, ovaj pitoreskni gradić poznat je i po svojim kultnim kremšnitama. Ovaj slavni desert sastoji se od dva sloja hrskavog tijesta i kreme od vanilije, a mjerodavno ministarstvo im je dodijelilo i status nematerijalnog kulturnog dobra.

- Bitno je da tu tradiciju i umijeće pripremanja samoborske kremšnite, koja ima povijest preko sto godina, prenesemo na nove generacije, kaže Matilda Labaš Purić. Kada je sunčani vikend, tamo se proizvede između sedam i deset tisuća kremšnita, a za vrijeme fašnika im se ne zna broj.

- Tada se kremšnite rade cijele noći i dane – rekla bih da je to fizički rudarski posao, dodaje Matilda.

Često se lome koplja oko toga jede li se kremšnita topla ili hladna. Po tradiciji kremšnita se jede topla, a majstorice od kremšnita recept imaju u malom prstu.

Jaja, mlijeko, šećer, brašno i lisnate kore, glavni su sastojci ove delicije.

- Mlijeko se zakipi i dodaje se u žutanjak. Krema mora jako kipiti, a u međuvremenu se bjelanjak muti i dodaje se šećer, objašnjava Gordana Žarko, te dodaje kako se nakon tri minute žuta krema ulijeva u bjelanjak, pokrije se korom i samoborska kremšnita je gotova.

- Svakoj kremšniti koju skuhamo se divimo – i anđeli bi ih jeli, tako znamo reći jedna drugoj, s osmijehom kaže Iva Vraneković.

Još jedna poznata delicija ovog kraja je Rudarska greblica - slana slastica najčešće punjena sirom i orasima, ili sirom i zelenjem, koja je nekoć je siromašnim rudarima bila uobičajen obrok.

- Peče se 25 do 30 minuta na 220 stupnjeva, i vadi se van kada je zlatnožute boje, objašnjava Andrejas Nikl.

Greblicu je još 2007. godine Ministarstvo kulture zaštitilo kao nematerijalno kulturno dobro, a postala je i zaštićeni europski brend.

- To znači da je 29. proizvod u Hrvatskoj koji je zaštićen zemljopisnom oznakom na razini Europske unije. Nije mala stvar za naše mjesto Rude, da se sada nalazimo u društvu od 1405 zaštićenih proizvoda na razini Europske unije, zaključuje Jelena Nikl, tajnica udruge Rudarska greblica.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!