Stručnjaci apeliraju: briga za zdravlje kreće od svakog pojedinca

Prema podacima HZJZ-a maligne bolesti u Hrvatskoj predstavljaju uz kardiovaskularne vodeći javnozdravstveni problem. Procjenjuje se da u Hrvatskoj živi 170 000 osoba koje su bolovale ili boluju od raka.U 2021 godini umrlo je 13 206 osoba. Ni rezultati preventivnog nacionalnog programa otkrivanja raka nisu bolji, pa se stručnjaci pitaju kako povećati odaziv na preglede, a na tu temu je u Zagrebu održan okrugli stol u organizaciji udruge "Nismo same". 

Na okruglom stolu je istaknuto da je kod raka dojke vidljiv značajan napredak od početka provedbe Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke. U skladu s preporukama Europske komisije, u planu je pomicanje dobne granice za pozive žena na besplatni mamografski pregled s dosadašnjih 50 – 69 godina, na 45 do 74 godina starosti. Također je istaknuta važnost nabave mobilnih mamografa u županijama koje imaju najniži odaziv – Ličko-senjskoj, Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji. 

Na okruglome stolu su sudjelovali doc. dr. sc. Tomislav Benjak, voditelj Odjela za zaštitu zdravlja vulnerabilnih skupina HZJZ-a, akademik Miroslav Samaržija, koordinator NPR za rak pluća, Andrea Šupe Parun, dr. med., koordinatorica NPP-a za rak dojke, prof. dr. sc. Neven Ljubičić, dr. med.,koordinator NPP-a za rak debelog crijeva, Miodrag Beneš, dr. med.,koordinator NPP-a za rak vrata maternice i Ivana Kalogjera, predsjednica udruge Nismo same.

Hrvatska peta u EU po smrtnosti od raka

 Rak je najčešći uzrok smrtnosti od kojeg umire svaki peti stanovnik Hrvatske. U 2021. godini umrlo je 13.206 osoba od raka, što je 20% više od europskog prosjeka. Po smrtnosti od raka smo na 5. mjestu u Europskoj uniji (iza Slovačke, Poljske, Cipra i Mađarske); na 2. mjestu kod muškaraca i 7. kod žena. Potreba prepoznavanja onkološke skrbi jedan je od nacionalnih zdravstvenih i političkih prioriteta, a to je prepoznato i uvođenjem nacionalnih preventivnih programa za rano otkrivanje raka. 

Svrha je smanjiti pojavnost i smrtnost od raka te produljiti i povećati kvalitetu života oboljelih od raka u Republici Hrvatskoj, na razinu zapadnoeuropskih država, što je smanjenje od oko 20 posto, odnosno 2648 manje umrlih osoba u jednoj godini. Razlike u stopama preživljavanja raka među državama članicama EU-a premašuju 25 posto, naglašeno je na okruglome stolu.

Istaknuta važnost preventivnih pregleda

U Hrvatskoj se trenutačno provode preventivni pregledi za rano otkrivanje raka dojke, raka vrata maternice i raka debelog crijeva. Naime, te su bolesti među vodećim uzrocima smrti u Republici Hrvatskoj. Rak pluća također je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj. Godišnje se otkrije više od 3000 novih slučajeva. Donošenjem Nacionalnog programa za prevenciju raka pluća otkrivaju se pacijenti u ranijim stadijima bolesti, čime će se povećati mogućnosti liječenja te ukupno preživljavanje, napomenuto je.

Na okruglome stolu je istaknuto kako je važno pronaći načine za motivaciju građana da preuzmu aktivnu ulogu u nacionalnim preventivnim programima, a zdravstvena administracija mora raditi na osnaživanju zajednice, udruga bolesnika te da podrže pacijente.

Provođenje nacionalnih preventivnih programa trebalo bi osigurati jednaku i jednakopravnu dostupnost zdravstvene zaštite i sveobuhvatne onkološke skrbi za oboljele i njihove obitelji stvaranjem okruženja u kojem svi imaju pristup najnovijim i najučinkovitijim metodama prevencije, dijagnostike i liječenja raka. Svim građanima Republike Hrvatske trebao bi donijeti kvalitetne informacije o zdravim životnim navikama i stilovima i doprinijeti održavanju tih navika u svakodnevnom životu, istaknuto je.

Pravovremenim i adekvatnim postupcima dijagnostike i liječenja malignih bolesti znatno će se doprinijeti povećanom preživljenju raka i kvaliteti života oboljelih i njihovih obitelji, čime će se smanjiti društveno breme raka. Okrugli stol o tome kako povećati odziv na nacionalne preventivne programe organizirala je udruga Nisi sama u sklopu projekta „Nisi sama-educiraj se uz zdravu kavu s nama“. Projekt je u cijelosti financiran bespovratnim sredstvima Europskog socijalnog fonda.