Suicid se može spriječiti: Djelovanjem stvorimo nadu

Više je smrtnih slučajeva koji su posljedica samoubojstva od ukupnog broja smrtnih slučajeva koji su posljedica rata i ubojstva.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da više od 700 000 ljudi godišnje izgubi život zbog samoubojstva, odnosno jedna osoba svakih 40 sekundi. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom prošle godine u Hrvatskoj je suicid izvršilo 529 osoba - život si je oduzelo 128 žena i 401 muškarac. Zabrinjavajući su i podaci da je u dobnoj skupini do 25 godina bilo 38 suicida, što je porast od 52% u odnosu na prethodnu godinu.

S ciljem podizanja svjesnosti o potrebi i obvezi aktivnosti vezanih za prevenciju samoubojstava na globalnoj razini, u organizaciji Međunarodne udruge za prevenciju suicida (IASP), a uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), od 2003. godine se 10. rujna obilježava Svjetski dan prevencije samoubojstava. 

Ove se godine obilježava pod geslom - Stvaranje nade djelovanjem (Creating Hope Through Action).

Znakovi koji bi mogli upućivati na rizik od počinjenja suicida

Samoubojstvo je kompleksan čin. Istraživači još nisu otkrili kako bolje predvidjeti tko je u opasnosti od pokušaja samoubojstva i hoće li i kada ranjivi ljudi to učiniti.

Psihološki čimbenici, uznemirujuće i stresne situacije ili genetika mogu povećati vjerojatnost da netko razmišlja, pokuša ili izvrši samoubojstvo. Osobe starije životne dobi, samci, usamljeni, nezaposleni, osobe koje su proživjele traumatska iskustva kao što su psihofizičko i seksualno zlostavljanje, ako trenutačno proživljavaju krizna stanja (razvod, preseljenje obitelji, zasnivanje nove obitelji, gubitak bliske osobe, gubitak posla itd.), osobe koje boluju od kroničnih bolesti i trpe kronične boli, podložniji su izvršenju suicida, navode na stranicama HZJZ-a.

Iako je teško prepoznati da netko razmišlja o suicidu, katkad imamo priliku vidjeti znakove koji nas donekle mogu upozoriti:

● osoba često govori o suicidu i spominje manjak vlastite vrijednosti

● ima promjene u navikama spavanja i prehrane

● povlači se od roditelja, obitelji, dnevnih aktivnosti

● ima nasilne epizode, buntovno ponašanje ili bježanje od kuće

● konzumira droge i alkohol

● zanemaruje osobni izgled

● ima vidljive promjene u ličnosti

● ima problema s koncentracijom i akademskim uspjehom, dosadom

● ima česte, nespecifične pritužbe u vezi sa spavanjem, koje su povezane s raspoloženjem

● gubi interes za uobičajene hobije i aktivnosti

● loše reagira na kompliment ili priznanje

● ima pritužbe o osjećanju ili bivanju „lošom osobom“

● upotrebljava fraze poput "neću dugo biti problem", "neću nikoga više nikada uznemiravati", "nije me ni za što više briga" ili "moj život je beznadan"

● brzo rješava obveze koje su se dugo odgađale

● poklanja vrijedne stvari

● odbacuje stvari koje imaju osobnu vrijednost

● postaje pretjerano sretan nakon prolaska kroz teško razdoblje depresije

Iako se ne radi uvijek o ozbiljnoj namjeri suicida, ako osoba ima više navedenih simptoma, ona svakako ima depresivne tendencije i može je se smatrati rizičnom.

Važnost mentalnog zdravlja

Mentalno se zdravlje temelji na ravnoteži naših unutarnjih snaga i slabosti, zato treba razvijati i njegovati faktore koji čuvaju naše mentalno zdravlje i jačaju nas. Stabilna obitelj u kojoj postoji dobra komunikacija i skladni emocionalni odnos jedan je od ključnih faktora dobrog mentalnog zdravlja.

Visoko samopoštovanje, pozitivna slika o sebi, osjećaj smislenosti vlastitog života, kontrola nad sobom i svojim ponašanjem koja dolazi iznutra, strategije nošenja s problemima koje su usmjerene razrješenju problema, ulaganje vremena u kreativnost i njegovanje zdravog i bogatog socijalnog života, važni su za naše mentalno zdravlje.

Samoubojstva je nedvojbeno moguće spriječiti. Moguće je utjecati na niz uzročnih čimbenika suicidalnosti, od kojih se kao jedan od najvažnijih izdvaja liječenje psihičkih poremećaja koji su nerijetko u njezinoj podlozi. Od iznimne je važnosti prepoznati znakove suicidalnosti i što prije potražiti stručnu pomoć.

Saslušati, razgovarati, pružiti podršku i potražiti stručnu pomoć najvažnije je što možemo učiniti, neovisno o tome radi li se o nama ili osobi iz naše okoline. Ako netko zatraži našu pomoć, treba ga shvatiti vrlo ozbiljno.

Mitovi i činjenice o samoubojstvu

O suicidu, osim što je zastrašujući, većina ljudi ima krivu percepciju. Nitko o tome ne želi govoriti ili se malo govori, a o osobama koje su sklone suicidalnim mislima i postupcima još i manje. Ponekad ljudi koji su počinili samoubojstvo budu stigmatizirani kao sebični, depresivni ili željni pažnje. Takvi mitovi pridonose stigmi koja može spriječiti suicidalne osobe da potraže pomoć koja im je potrebna.

Iako je samoubojstvo rezultat složenog međudjelovanja bioloških, socijalnih, psiholoških i okolišnih rizika i zaštitnih čimbenika, moguće ga je spriječiti. Osoba koja prijeti da će se ubiti, neće se ubiti, razgovor o suicidu potiče ljude na suicid, samo su neki od mitova u koje ljudi vjeruju, a daju krivu sliku. Ako na vrijeme prepoznamo znakove, u mogućnosti smo nekome spasiti život. Stoga, o njima itekako treba razgovarati i biti ih svjestan.

O najčešćim mitovima o samoubojstvu u emisiji Dr. Beck govorili su specijalistica psihijatrije, dr. sc. Anja Dvojković; doc. dr. sc. Aleksandra Mindoljević Drakulić, prof. psihologije i psihoterapeutkinja, te Tin Pongrac, predsjednik Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje.

Emisiju možete pogledati na multimedijskoj usluzi HRTi u čijoj videoteci možete pronaći sva emitirana izdanja. 

Gdje potražiti pomoć?

Ako se sami nalazite u teškoj situaciji i razmišljate o suicidu, javite se na neki od navedenih telefonskih brojeva:

● U sklopu Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Zagreb djeluje Centar za krizna stanja i prevenciju suicida u koji se može doći bez najave i uputnice između 8 i 20 sati ili nazvati telefon [phone] od 0 do 24 sata.

● Psihološki centar TESA - 01/4828 888; Internet-savjetovalište – 0 – 24 sata, svim danima - [e-mail]

● Hrabri telefon - 116 111

● Plavi telefon - Besplatna savjetodavna linija - 01 4833 888, savjetovanje putem e-maila - [e-mail]