Sustav zaštite mentalnoga zdravlja treba mijenjati

Oko pet posto ukupnih hospitalizacija u Hrvatskoj odnosi se na hospitalizacije osoba s mentalnim poremećajima. "Sustav zaštite mentalnoga zdravlja treba mijenjati", poručili su stručnjaci s današnje edukacije u Rijeci, a sve u svrhu promicanja prava osoba s mentalnim poremećajima koja se često krše.

Mentalni poremećaji u Hrvatskoj na četvrtom su mjestu vodećih skupina bolesti, odmah iza kardiovaskularnih i malignih bolesti te ozljeda. Pacijenti se hospitaliziraju najčešće zbog problema s alkoholom, depresije i shizofrenije.

- Međutim vezano za ovu pandemiju i ono što primjećujemo - sve više imamo mladih koji se javljaju zbog različitih problema, adolescentskih kriza, anksioznosti, depresije – poručuje prof.dr.sc. Danijela Štimac Grbić, Odjel za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti HZJZ.

Sustav zaštite mentalnog zdravlja treba mijenjati, poručuje struka, jer prava osoba s mentalnim poremećajima često se krše.

- U smislu diskriminacije prava na posao, pretjeranog lišavanja poslovne sposobnosti umjesto davanja podrške ljudima da mogu ravnopravno živjeti u zajednici, pretjerane uporabe mjere prisile i kod dolaska u bolnicu i kod mjera fizičkog sputavanja ljudi – kaže prof.dr.sc. Slađana Štrkljan Ivezić s Klinike za psihijatriju Vrapče.

Problem su i predrasude - treba ih razbiti.

- Da ljudi koji imaju mentalne poremećaje se ne mogu oporaviti, što nije točno i da oni se ne mogu zaposliti, da su nesposobni za donošenje odluke - poručuje doktorica Štrkljan Ivezić.

Posljednjih godina radi se na tome da se hospitalizacija izbjegne kad god je to moguće.

- Većina europskih zemalja ima takve sustave, broj psihijatrijskih bolnica se značajno smanjio, skrb se okreće ka osnivanju mobilnih timova koji djeluju u kući pacijenta te je to nakana i hrvatskog sustava - kaže prof.dr.sc. Štimac Grbić.

To je i jedan od najbitnijih ciljeva hrvatskog strateškog okvira zaštite mentalnog zdravlja, o kojemu se razgovaralo u Rijeci.