Počeo je s humanitarnom pomoći 1991., nastavio pisanjem kolumni šireći istinu o Domovinskom ratu i agresiji na Hrvatsku.
Cristiano Pambianchi je Talijan s Hrvatskom u srcu. Godinama gradi most preko Jadrana, ali ne onaj od čelika i betona, već most od kulture, baštine, prijateljstva i ljubavi.
Počeo je s humanitarnom pomoći 1991., nastavio pisanjem kolumni šireći istinu o Domovinskom ratu i agresiji na Hrvatsku. Sada daje značajni kulturni doprinos razvoju nove ideje i novog projekta. Jer, kako kaže, mostovima se ide naprijed i obogaćuje onu drugu stranu. Hrvatsku smatra partnerom kroz život, a svoj odnos prema njoj ljubavnom pričom.
- Moja poruka je da je ljubav zaista moćna. Ljepota i kultura mogu pobijediti strahote i neznanje i to je razlog zašto volim Dubrovnik. Mislim da je to grad koji pokazuje pravu pobjedu Hrvatske. To je pobjeda ljepote i kulture, kazao je Pambianchi.
Kao sedamnaestogodišnjak počeo je skupljati stara i rijetka izdanja hrvatske književnosti. Danas ih ima više od 200: od renesanse do osamnaestoga stoljeća. Ovih je dana u Lazaretima izložen izbor od 73 primjerka.
- Narodi se baziraju na jeziku, a knjige su sefovi jezika nekog naroda. Zato je moja kolekcija začeta 1991. kao reakcija na agresiju na Hrvatsku. Htio sam sačuvati hrvatski jezik i hrvatske knjige. A ovom izložbom želim pokazati kako je predivna hrvatska povijest.
Najponosniji je na Misal Croatski iz 1531. jer je to 16. primjerak u cijelom svijetu. Mislilo se da ih postoji samo 15, pa je ovaj veliko otkriće.
- Ovo je jedini u privatnoj kolekciji. I, naravno, na glagoljici je. A glagoljica je identitet hrvatskog naroda kao pripadnika zapadnom kršćanstvu. Osjećam se kao čuvar hrvatske povijesti kad imam glagoljični misal u rukama, kaže Pambianchi.
Cijela zbirka nosi dva prezimena, uz njegovo - Pambianchi, tu je i hrvatsko - Kramarić.
- Zamisao je da kolekciju posvetim svom sinu i jednom hrvatskom dječaku, Janu Kramariću jer u ovoj kolekciji ima i talijanskog i latinskog i hrvatskog jezika, pa će Hrvat trebati pomoć od Talijana za razumjeti svoje vlastite knjige. Zato posvećujem to dvoje djece da pomognu jedan drugome i dijele znanje i interes za knjige, kazao je.
Upravo su prekomorsko prijateljstvo i suradnja njegov cilj.
- Italija i Hrvatska imaju puno toga zajedničkog kroz povijest. Imali smo i sukobe, ali oni su trajali 50 godina, a naša zajednička prošlost 5 stoljeća. Kultura je, kaže, predivna jer ne vrijeđa nikoga. U suprotnom nije kultura.
- Mi nemamo naftu ili plin, ni Italija ni Hrvatska. Naše bogatstvo je kultura, povijest, Mediteran i moramo to koristiti kao naše gorivo za buduće zajedničke projekte, rekao je taj zaljubljenik u Hrvatsku.
Zbog svojih je zasluga u kulturi prije dvije godine odlikovan Danicom Hrvatskom s likom Marka Marulića, a ove je godine dobio i Nagradu Grada Dubrovnika.
- Ja ne tražim ta priznanja. Kad dođu, naravno da sam vrlo zahvalan, ali oba - i Danica hrvatska i Nagrada Grada - su za ono u prošlosti. Ali ja ih volim gledati kao ulaganje u mene i velika su mi motivacija za budućnost, izjavio je Pambianchi.
O njegovoj ljubavi svjedoči i ono što naziva "Cristianovim narječjem" i na hrvatskom kaže:
- Hrvatski je lijepi jezik, iako malo težak. Puno težak, istina. Moji prijatelji su moja škola. Nisam dobro govoriti hrvatski, ali u Hrvatskoj moramo hrvatski govoriti.
- To je iskaz poštovanja, dodaje.
A upravo iz poštovanja već godinama, pa tako i ove, sudjeluje u tradicionalnoj procesiji na blagdan dubrovačkog nebeskog zaštitnika Svetoga Vlaha, i to u župskoj nošnji što mu izaziva poseban osjećaj.
- Sretan i ponosan, kaže.
Sretan je i ponosan i ovaj Grad, što ima prijatelja koji njeguje i čuva njegovu kulturu i baštinu, prenosi svoje osjećaje na sinove, a poruke tolerancije i suradnje za njega nisu prazne riječi, već ih širi djelima i srcem.
HRT koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi Vam pružio bolje korisničko iskustvo o čemu više možete pročitati OVDJE. Ako ne želite dopustiti da HRT na vaše računalo upisuje kolačiće, možete to spriječiti postavkama Vašega internetskog preglednika.