16:07 / 13.11.2021.

Autor: Zdrav život/T.D./HRT

Translacijska medicina: Istraživanje koje dvosmjerno povezuje laboratorij i bolesnički krevet

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Borna Filic / Pixsell

Translacijska medicina, relativno nov koncept, najčešće se definira kao istraživanje koje dvosmjerno povezuje laboratorij i bolesnički krevet. Istraživanja tako postaju primjenjiva u prevenciji, dijagnostici i liječenju bolesti kao što su to danas pametni lijekovi, ciljane terapije i sekvencioniranje genoma.


Jedan od značajnijih problema suvremene medicine jest kako rezultate bazičnih istraživanja primijeniti u kliničkoj praksi. Odgovorima na te probleme bavi se translacijska medicina.

- I Ideja translacije je upravo da se ubrza taj proces, da što prije ta bazična istraživanja budu primijenjena na pacijentima. S druge strane to nisu samo istraživanja u laboratorijima. To su također i epidemiološka istraživanja. A postoji i obrnuti translacijski proces gdje mi otkrijemo nešto novo kad radimo s pacijentima, a onda to vratimo nazad u laboratorij, rafiniramo, damo jednu novu dimenziju i onda počnemo ponovo primjenjivati u pacijenata, rekao je Fran Borovečki, Centar za translacijska i klinička istraživanja.  

Od 2009. godine djeluje Centar za translacijska klinička istraživanja, kao zajednički projekt KBC-a Zagreb i zagrebačkog Medicinskog fakulteta.

- Gdje su okupljeni stručnjaci, danas je to više od 30, koji upravo se bave s takvim pristupom. Tu imamo različite stručnjake, od molekularnih biologa preko biotehnološkog fakulteta, biotehničara pa sve do liječnika koji imaju različite specijalizacije. I također ono što je izuzetno važno tu su i bioinformatičari. I mislim da takav zajednički pristup, gdje imamo više stručnjaka koji sa svojim znanjem doprinose novim spoznajama, je nešto što je nužno za translacijska istraživanja, naglasio je Borovečki.

Centar je odnedavno i član Europske mreže translacijskih centara, što u svakom slučaju pomaže u sveobuhvatnijoj razmjeni znanja i iskustava. Rezultati njihovih istraživanja sve se više uvode i u kliničku praksu.

Pa tako od 2015. našim svim osiguranicima su dostupni genomski testovi za dijagnostiku. Prvo su to bili testovi za epilepsije, 140 gena. Znači odjednom se može analizirati 140 gena u pacijenta. Kasnije su to bili genski čipovi, a danas ono što mi je drago reći da su našim pacijentima dostupni testovi kliničkog egzoma, znači 5000 gena, i cjelokupnog egzoma, 20000 gena. Znači to su svi geni u stanici. I na takav način mi doista jesmo u rangu sa svim što se događa u Europi i u svijetu jer je to na neki način postao standard dijagnostički, rekao je Borovečki. 

Stručnjaci se slažu da je najveći utjecaj translacijske medicine vidljiv u onkologiji, primjenom takozvanih pametnih lijekova.

- Koji na temelju specifičnog profila tumora onda ciljaju upravo određene molekule koje su prisutne na stanicama tih tumora. Također ono što je posljednjih nekoliko godina jako aktualno kod, u području onkologije i liječenja, to je također imunoterapija. Zapravo gdje se ne cilja samo na tumor kao takav, nego na cjelokupan imunološki sustav kako bi on što bolje zapravo prepoznao sami, same tumorske stanice i ispravno odreagirao na njih, rekla je Kristina Gotovac Jerčić, Centar za translacijska i klinička istraživanja.

Osim same dijagnostike i liječenja, rezultati istraživanja u području translacijske medicine mogu djelovati i preventivno.

- Na temelju današnjih tehnologija sekvenciranja možemo recimo s obzirom na nečiju pozitivnu obiteljsku anamnezu, a imamo takve panele gena koje recimo panel gena za hereditarne karcinome, dakle gdje možemo ljude unaprijed, znači prije nego počne rast bolest, testirati i vidjeti da li oni imaju određenu gensku mutaciju, odnosno predispoziciju za razvoj određene vrste karcinoma i onda takvi pacijenti koji imaju patogenu varijantu se prate kroz određeno vrijeme, obavljaju veći broj preventivnih pregleda i na taj način zapravo ta translacijska medicina ima svoju veliku ulogu ne samo u dijagnostici i praćenju liječenja, nego i u preventivi, rekla je Jerčić.

Suvremena medicina vrlo često traži znatna financijska ulaganja. Međutim u konačnici, korist za pacijenta i sustav općenito uvelike nadmašuje uloženi novac.

- Primjer za to je možda upravo kovid pandemija. Upravo zahvaljujući brzom očitanju genskog materijala virusa smo uspjeli unutar godinu dana samo razviti cjepivo. I tu prije svega mislim na ta mRNA cjepiva koja su vrlo brzo bila dostupna. Znači kolika je to korist i kolika je to ušteda za cjelokupno čovječanstvo, to je ja mislim materijalno nemjerljivo, istaknuo je Borovečki. 

To je odgovor svima onima koji se pitaju kako je cjepivo protiv covida tako brzo ušlo u kliničku primjenu. Dakle nije riječ o teoriji zavjere, već o kombinaciji ljudske pameti i napredne tehnologije. Uz ponešto novca, naravno.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!