07:39 / 21.02.2021.

Autor: Zdrav život/HRT

U liječenju sve popularnija apiterapija

Saće

Saće

Foto: HTV / HRT

Apiterapija kao grana komplementarne medicine stara je koliko i čovječanstvo. To nam govore mnogi zapisi koji svjedoče o primjeni pčelinjih proizvoda u cilju očuvanja zdravlja i prevenciji bolesti.

- Što se tiče naših prostora, dakle u Hrvatskoj, prvi pisani spomen na upotrebu pčelinjih proizvoda datira iz 1577. godine, kada je dokumentirano da su vojnici u petrinjskom kraju uzimali med kao nekakvo energetsko sredstvo, što bi danas mogao biti ekvivalent energetskim pločicama. Nakon Drugoga svjetskog rata počinje intenzivnije korištenje pčelinjih proizvoda u Hrvatskoj, a najintenzivnije razdoblje je od 2011. godine kada je osnovano Hrvatsko apiterapijsko društvo, objasnila je dr. med. Zrinka Franić, znanstvena novakinja i apiterapeutkinja.

Najčešće korišteni pčelinji proizvodi su med i propolis.

- S obzirom na različita oboljenja, važno je odabrati određenu vrstu meda jer nisu sve vrste meda jednako učinkovite za svaku bolest. Tako recimo tamniji medovi imaju više minerala i pogodniji su za kronične bolesnike, dok se recimo neke svjetlije vrste meda, kao što je bagrem, su dosta popularne kod djece zbog svog onako blažeg okusa. Onda propolis, koji je smolasta tvar, nastaje sakupljanjem smola, odnosno pčele sakupljaju smolu s različitih drveća i bilja i on ima baktericidan učinak, rekla je dr. Franić.

Osim meda i propolisa, u apiterapiji se koriste i nizom ostalih pčelinjih proizvoda koji također imaju blagotvoran učinak za naše zdravlje.

- Cvjetni prah je praškasta tvar koja je zapravo skup peludnih zrnaca. S obzirom na vrstu biljke s koje su peludna zrnca skupljena, dakle ta zrnca variraju u veličini, obliku, boji. Tako mogu biti od bjeličaste boje preko žute, ljubičaste pa do tamno smeđe. Onda je tu matična mliječ koja je zapravo izlučevina žlijezda pčela i koristi se kod hranjenja pčela radilica i trutova u prvim danima života i kod hranjenja matice kontinuirano. I još imamo pčelinji vosak koji nastaje zapravo topljenjem medenog saća, a on je produkt voštanih žlijezda pčela, istaknula je.

Suvremena medicina sve više pridaje značaj apiterapiji, što potvrđuju i mnogi znanstveni radovi.

- Pa tako se pčelinji proizvodi uglavnom koriste kod bakterijskih i virusnih oboljenja, alergijskih bolesti, ali i bolesti probavnog sustava, dišnoga sustava gdje su sve popularnije apiinhalacije i dosta često se med koristi u liječenju rana. Što se tiče samog djelovanja, med ima baktericidan i bakteriostatički učinak. On je visoko zasićena šećerna otopina i ima u sebi zapravo mali udio vode što onda osmotičkim djelovanjem ubija bakterije. Isto tako u sebi sadrži enzim glukoza-oksidazu, koji isto ima baktericidno djelovanje, ali tu treba pripomenuti da taj enzim djeluje isključivo kada nije visoka temperatura. Znači bolje je med ne stavljati u nekakve vruće otopine jer će se enzim inaktivirati, naglasila je.

Vrlo je važno da ono što koristimo ima oznaku ekološkog proizvoda. Samo tako možemo biti sigurni u ispravnost i kvalitetu koja u konačnici može polučiti i željeni terapijski učinak.

Razloga da uvrstite med u svakodnevnu prehranu ima na stotine, a posebno je važan saveznik u jačanju našeg imuniteta.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!