Veljko Đorđević - psihijatar svjetskog glasa

05.02.2022.

15:19

Autor: Zdrav život/T.D./HRT

Veljko Đorđević

Veljko Đorđević

Foto: Zdrav život / HRT

Psihijatar svjetskog glasa, profesor, pisac, urednik televizijskih i radijskih emisija, ne treba ga posebno predstavljati. S obzirom na to da mu životopis ne stane u svega pet minuta, odlučili smo zaviriti u neke zanimljive i javnosti manje poznate ili čak nepoznate crtice iz života i upoznati profesora Veljka Đorđevića

- Ostao sam na Medicinskom fakultetu, predajem na 6. godini Medicinskog fakulteta palijativnu medicinu, a 3.,4. i 5. komunikaciju u Medicini kao izborni kolegij na Akademiji likovnih umjetnosti – Mozak, um i umjetnost do zajednice i profesor sam "all over do world, rekao je u uvodu Veljko Đorđević.

Zbog desetljeća rada možda ste najbolji primjer koliko se psihijatrija, ali i psihopatologija, društveni fenomeni mijenjali kroz sve ove godine.

- Kada govorimo o psihopatologiji jednog društva kao što je naše, onda imamo nekako uvijek jednu konstantu prisutnu, ovako otprilike – oboljeli od shizofrenije, alkoholizma, od depresije, jedno vrijeme smo imali post traumatskih poremećaja, osobito nakon Domovinskog rata, rekao je

Danas – način življenja

- Danas, u vrijeme COVID-a ove pandemije svjetske, broj mentalnih poremećaja će izrazito, izrazito rasti. Zašto? Zato što se nije toliko promijenila struktura društva, koliko se promijenio način življenja, naglasio je.

Čovjek se prilagođava novim uvjetima, dinamičnije živimo i pritom pomalo gubimo empatiju i ljudskost. A kaže profesor Đorđević, pritom zaboravljamo da je čovjek čovjeku najbolji lijek. Zašto se zainteresirao za psihijatriju, po odgovor smo se vratili četiri desetljeća unatrag.

Između akademije – profesora Hudolina

- Između akademije i književnosti, ja sam silno želio otići iz kuće i onda za moje roditelje medicina je bio jedini izlaz i tako sam ja upisao medicinu. Tako medicina nije bila moj izbor ovdje u Zagrebu, ali zbog njih sam to upisao…ali završivši medicinu, psihijatrija je bio moj izbor i prvo radno mjesto mi je bilo danas Klinici za Kliničkom bolničkom centru kod profesora Hudolina, rekao je Đorđević.

Svjetske ličnosti u psihijatriji, osnivač socijalne psihijatrije za koju se zainteresirao i profesor Đorđević jer je imao priliku učiti od najboljih. U potrazi za znanjem i usavršavanjem, kaže, prošao je cijeli svijet.

Transakcijska analiza 

- Transakcijsku analizu sam završio, učio kod Grahama Barnesa, hiper, hipnoterapiju pa kibernetsku psihoterapiju. Trebalo je to sve proći, trebalo je proći zbog toga što u psihijatriji i psihoterapiji, ne liječi terapija, ma koliko neki inzistirali, uvijek liječi osobnost, naglasio je Đorđević.

Prisjetio se tako doktor Đorđević i veljače 1989. Gledao je na televiziji kako na Kosovu oko 900 rudara štrajka i tada su šest dana bili pod zemljom.

- Tada je naš šestero liječnika krenulo s kombijem Zavoda za transfuziju i došli smo na Kosovo i drugo jutro smo se spustili u rudnik na taj deveti horizont, užasno je bilo, svi su mislili – ja sam psihijatar, ja sam psihoterapeut, ja sam pripremljen za komunikaciju pa ako i hoćete, i za pregovaranje kako bismo ih nagovorili da se prihvate da izađu iz rudnika i prekinu štrajk i zaista. Ja sam tad završio i kibernetsku psihijatriju kod Grahama i transakciju i Lang je baš inzistirao – dođi, dođi, pregovaraj! I negdje smo ih nagovorili nakon cijelog dana tih razgovora. I devetsto rudara su izvukli iz rudnika i nitko nije stradao. Kaže, to mu je kao pojedincu jedno od velikih dostignuća, rekao je.

Radijske i televizijske emisije

80-ih godina imao je popularnu radijsku emisiju Čovjek je čovjeku lijek koja su svakog ponedjeljka emitirale od 22 do 4 sata ujutro. Napravio je oko 1000 takvih emisija, i na stotine televizijskih epizoda. 

- Mi smo doživjeli jednu situaciju da nam se jedna slušateljica, ja sam osjetio po glasu da nešto se događa, da je popila veliku količinu naših lijekova, psihijatrijskih, u suicidalnoj namjeri. I onda smo mislili da možemo tehničar doći do nje…I što se dogodilo? Netko od slušatelja je nazvao našu tehniku i rekao – mislim da se ta gospođa javljala u eter s ovog i ovog telefona, onda smo mi policiju, policija je došla pred njenu kuću, ja sam je držao u eteru. Onda je ona samo rekla: Doktore, samo malo pričekajte, netko mi zvoni na vratima, bilo je negdje 2-3 u noći. I onda sam rekao: A sad odaberite si i pjesmu koju biste htjeli čuti, prisjetio se.

Profesor Đorđević, oduvijek je posvećen edukaciji drugih pa tako i dalje predaje. Uz to, njegova je strast pisanje – što stručnih, što onih književnih djela prema kojima nikad nije izgubio interes.

- Jedno desetak baš velikih knjiga, ali isto tako i drama koje su objavljene, a što se tiče stručnih knjiga, ja sam posebno, na neki način sretan da smo mi prvu knjigu Komunikacije u medicini, objavili negdje prije 10-11 godina. Da smo komunikaciju u medicini uveli na Medicinski fakultet, istaknuo je.

Do tada se komunikacija nikad nije predavala i kad su došli na ideju uvođenja novog područja, palijativne medicine, shvatili su koje promjene moraju uvesti. Bilo je to 2010. 

- Naša ideja je bila da napravimo CEPAMED – Centar za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine i prije nego što implementiramo u zdravstveni sustav, ovo područje medicine, bitna je jako dobra edukacija. Bez dobre edukacije, ostat ćemo u nekom slijepom rukavcu i nećemo napredovati, naglasio je.

Psihijatar i pisac

- Da sam postao član Hrvatskog društva pisaca, možda se moja dječačka, ili ako hoćete adolescentna ljubav realizirala u ovoj poznoj dobi jer zadnjih godina jako puno objavljujem pišem, rekao je.

- Ja uvijek imam taj jedan kompleks, pa nisam ja profesionalni pisac ili književnik, to je kod mene sve nekako naučeno, ja sam ipak bio bazično cijelog života psihijatar, iako me ovi književni teoretičari stalno uvjeravaju – daj molim te, prestani govoriti da si psihijatar, ti si pisac, rekao je.

Kaže, naša budućnost je psihijatrija migracija – psihijatar mora učiti u smjeru drugih kultura, naših različitosti kako bi ljudima u potrebi pomogao. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!