Žmak: Moramo paziti da medicinski napredak ne dođe u krive ruke

Gošća HRT-ove emisije "Dijagnoza" bila je docentica Ljiljana Žmak, predsjednica Hrvatskog društva za biosigurnost i biozaštitu. 

Razlika biosigurnosti i biozaštite

- Ta dva pojma se često brkaju, ali oni znače dvije zasebne stvari. Biosigurnost je kako spasiti nas da se ne zarazimo, da spriječimo kontakt sa zločestim bubicama, a s druge strane je biozaštita kako zločeste ljude onemogućiti da dođu u posjed mogućem agensu s kojim mogu napraviti potencijalno neki napad ili bio ugrozu, pojasnila je Žmak.

Treći termin srodan dviju spomenutima jest bioterorizam.

- To je upotreba virusa, bakterija ili nekih njihovih dijelova u bioterorističke svrhe. Njihov cilj je zastrašiti populaciju, zaraziti je i time napraviti opću paniku. Kod biološkog ratovanja je to organizirano od strane jedne države, a kod bioterorizma to su najčešće pojedinci ili grupe ljudi koje su vođene političkim ili vjerskim uvjerenjima, objasnila je Žmak.

Ljudi nerijetko krivo doživljavaju razgovore o ovakvim terminima kao potencijalno širenje panike, a tehnološki napredak sa sobom je donio i tzv. dual use.

- On predstavlja mogućnost da medicinski napredak koji mora ići dalje naprijed, može donijeti i određene opasnosti ako dođe u krive ruke. Upravo zato, moramo paziti da taj napredak ne dođe do nekoga tko bi ga mogao iskoristiti protiv nas, naglasila je Žmak.

- Prije nekoliko godina je objavljen rad u kojem su istraživači otkrili kako su uspjeli sintetizirati nov, bez živog virusa, virus španjolske gripe. To je dovelo do kaosa u znanstvenoj zajednici jer se počelo postavljati pitanje "Ako su oni to napravili, može li to netko drugi isto" Osobito ako su detalji objavljeni u samome radu, ispričala je Žmak.

Što smo naučili iz pandemije?

- Više nije bilo pitanja o zaraznim bolestima, zar nisu one nešto s čime smo već osvojili bitku, ali COVID je pokazao da to nije tako i da u budućnosti nas vjerojatno čekaju isti izazovi, rekla je Žmak.

- Vi morate biti svjesni problema, prihvatiti problem i onda ga krenuti rješavati. Ipak smo nešto naučili iz pandemije, malo smo pametniji, važno je to sve analizirati i sada graditi našu spremnost jer sa znanjem smo jači, naglasila je Žmak.

Procjene u svijetu o biorizicima

- To ovisi o državama, neke države smatraju taj rizik dosta velikim, osobito nakon napada u SAD-u na blizance, bioterorističkog napada antraksom i poslovnim pismima, kada je nastala opća panika među razvijenijim zemljama i počelo se raditi na programima spremnosti za biološke agense. Njih srećom nije toliko jednostavno za napraviti, ali postoji ta mogućnost na koju mi moramo biti spremni, istaknula je Žmak.

- Virusi i bakterije su glavni mikroorganizmi koji nam u svakodnevnom životu mogu praviti probleme. Ne možete živjeti pod staklenim zvonom, ali svojim postupcima rizici se mogu minimalizirati, a ne smijemo zaboraviti ni cijepljenje koje je vrlo važna karika u javnom zdravstvu, zaključila je.