Znate li što je ortoreksija?

Može li opsesija hranom i prehranom postati problem? Što se skriva iza pokušaja da kroz stroge režime hranjenja postanemo savršeno zdravi?

Opsjednutost zdravom prehranom može izazvati brojne probleme kod osoba osjetljive psihološke strukture, a jedan od tih problema je i ortoreksija. Zdrava hrana osobama koje pate od ortoreksije postaje životni imperativ. Od ortoreksije pati, prema istraživanjima jedan posto stanovništva, a još oko 40 000 osoba od drugih poremećaja prehrane.

Zdrava prehrana gotovo je imperativ modernog načina života. Zdravo se hraniti svakako je poželjno, preporučljivo, no problem nastaje kada to prijeđe u opsesiju. Susrećemo se s novim pojmom- ortoreksija, pretjerana briga o zdravoj hrani. O tome odakle je došla hrana, kakva vrsta hrane, da li je uzgojena na način za koji oni misle da je najzdraviji. Ja bi rekla da osobe koje tako žive misle da žive puno bolje nego osobe koje se tako ne hrane. Tu proizlazi nekakav osjećaj moći... Oni imaju punu kontrolu nad svojim organizmom, da će biti zdravije i da će imati kvalitetniji život,  govori psihologinja Nikolina Essert koja u svome višegodišnjem radu s roditeljima i djecom primjenjuje realitetnu psihoterapiju, te je stalna suradnica Centra BEA sa značajnim iskustvom u radu s oboljelima od poremećaja hranjenja i njihovim bližnjima.

Iako je riječ o novijem pojmu, sve više ljudi javlja se sa simptomima ortoreksije. Pogađa i žene i muškarce jer na poremećaje u prehrani nitko nije imun. Iz mog iskustva su to uglavnom ženske osobe mlađe odrasle dobi koje krenu s idejom da žele dobro izgledati pa krenu s dijetama, strožim režimom prehrane, i onda tako krenu i s takvim ponašanjima da prate podrijetlo hrane, vrste hrane i sve što ima veze s hranom,  naglašava Nikolina.

Na terapiju se ne dolazi zbog samog poremećaja već zbog toga što trpe međuljudski odnosi. Metode liječenja su psihoterapijske. Osoba pokušava iznaći način kako da se i dalje hrani na svoj način koji bi joj bio zadovoljavajući, ali da pri tome sačuva odnose koje ima,  objašnjava Nikolina.

Iako nitko ne spori želju za zdravom prehranom i tu treba pronaći mjeru. Ortoreksija, po nekim podacima pogađa oko 1% populacije i često je povezana s drugim poremećajima u prehrani.