Na drugom roku natječaja HAVC-a za poticanje proizvodnje audiovizualnih djela sredstva su odobrena, među ostalima, i novom filmu Rajka Grlića ‘Svemu dođe kraj’ te ekranizaciji romana 'Proslava'.
Na drugom roku natječaja HAVC-a za poticanje proizvodnje audiovizualnih djela sredstva su odobrena, među ostalima, i novom filmu Rajka Grlića ‘Svemu dođe kraj’ te ekranizaciji romana 'Proslava'.
Umjetnički savjetnici u kategoriji poticanja proizvodnje debitantskih dugometražnih i dugometražnih igranih filmova bili su
Snježana Tribuson i
Kristijan Milić, a sredstva su odobrena za tri projekta u ukupnom iznosu od 12,5 milijuna kuna.
Među 28 prijavljenih projekata u toj kategoriji sredstva su odobrena za tri filma: Grlićev 'Svemu dođe kraj', ‘Zatvoreno za javnost’
Vanje Juranić i debitanski ‘Proslava’
Brune Ankovića.
Grlićev film, za koji redatelj, prema motivima
Miroslava Krleže, na scenariju ponovno surađuje s
Antom Tomićem, sufinancirat će se s
pet milijuna kuna, producent je
Inter film, a radi se o kriminalističkoj drami s elementima trilera o nezakonitim i prikrivenim djelatnostima javnih osoba koje za to nikada ne odgovaraju.
Umjetnički savjetnici ocijenili su u obrazloženju da bi taj film, s obzirom da na općeprihvatljiv način donosi dublju i višeslojnu priču o aktualnim dilemama društva, mogao polučiti uspjeh i kod kritike i kod publike.
- Grlić je dokazao svojim opusom da je više nego sposoban na zabavan i pitak način progovoriti o zabrinjavajućoj i puno ozbiljnijoj temi nego što se to na prvi pogled čini, istaknuli su.
S
3.3 milijuna kuna sufinancirat će se dugometražni igrani prvijenac ‘Proslava’ Brune Ankovića, za koji je
Jelena Paljan napisala scenarij po romanu
Damira Karakaša, kojim se on vraća ‘u surovu i mučaljivu
Liku’. Producent je
Eclectica.
Umjetnički savjetnici ocijenili su taj scenarij vrlo dojmljivim u postizanju tjeskobne atmosfere i vjeruju da bi ta priča koja govori o razdobljima u hrvatskoj povijesti koja su prisutna još i danas trebala zaintrigirati publiku i biti jedan od razloga za odlazak u kino.
Karakaš: 'Ljudi su istovremeno žrtve i krvnici'
Još jednom bolnom točkom hrvatskog društva, zlostavljanjem žena, bavi se film ‘Zatvoreno za javnost’ Vanje Juranić, koja potpisuje scenarij s
Elmom Tataragić. Sufinancirat će se s
4.2 milijuna kuna, a producent je
Maxima film.
Priča, za koju umjetnički savjetnici smatraju da bi se mogla dobro plasirati na filmskim festivalima, donosi se iz perspektive žene koja je žrtva zlostavljanja i u patrijarhalnom okruženju ne može pobjeći od nasilnog muža.
- Scenarij vrlo suptilno i uvjerljivo ocrtava situacije u kojima se glavna junakinja nalazi, ustvrdili su savjetnici, a smatraju vrijednim i što redateljica osobitu pažnju posvećuje načinu na koji postiže atmosferu nelagode i beznađa.
Odobren novac i za pet kratkometražnih filmova
Od 25 prijava u kategoriji kratkometražnih filmova (umjetnički savjetnik
Saša Ban) sredstva su odobrena za pet projekta u ukupnom iznosu
1 490 000 kuna - ‘Pustara’
Zvonimira Jurića, ‘Kratka priča’
Ante Strića, ‘Sprovod’
Šimuna Šituma, ‘Klimanje’
Paule Skelin i ‘Zubi krokodila’
Filipa Herakovića.
Dokumentarci - od obiteljskih priča do brodova
U kategoriji proizvodnje kratkometražnih i dugometražnih dokumentarnih filmova (umjetnička savjetnica
Katarina Zrinka Matijević), razmatrane su 23 prijave, a sredstva su odobrena za osam projekata u ukupnom iznosu
od 2 367 500 kuna.
To su dugometražni ‘Geni moje djece’
Vladimire Spindler o majkama i kćerima u autoričinoj obitelji punoj spisateljica, od
Zofke Škveder preko
Sunčane Škrinjarić do
Sanje Pilić, intimni portret ‘Lekcije mog tate’
Dalije Dozet, ‘Linije bijega’
Karle Crnčević o ekološkoj zajednici ‘Bračke vještice’.
‘Slika za povijest’
Igora Mirkovića koji prati poznatog fotografa
Šimu Strikomana, ‘Sutra ću biti (Priča o Domcima)’
Anđela Jurkasa i ‘Vuk Europske unije’
Jadrana Bobana u čijem je središtu vještakinja za procjenu štete koju napravi vuk u dalmatinskom zaleđu i Lici te teorijama zavjere tamošnjih mještana da EU dovozi vukove helikopterima kako bi ih potjerali s tog područja.
Od kratkometražnih dokumentaraca izabrana su dva posvećena brodovima - ‘Brod’
Elvisa Lenića, estetizirana priča o
Uljaniku i ‘Galeb’
Davida Lušičića, koji prati proces posljednje rekonstrukcije Titovog broda 'Galeb', s gledišta trojice čuvar koji žive na njemu 24 sata dnevno.
Odobrena potpora za 6 animiranih i 4 eksperimentalna filma
Za kategoriju proizvodnje animiranih filmova (umjetnička savjetnica
Petra Zlonoga) pristiglo je 16 prijava, a ukupno
1 835 000 kuna odobreno je za njih šest - ‘Apatija’
Ivane Bošnjak i
Thomasa Johnsona, ‘Eva’
Lucije Mrzljak, ‘Fačuk’
Maide Srabović, ‘Iz geta’
Lucije Bužančić, ‘Psychographic’
Branka Farca i ‘Tonka će sutra’
Morane Dolenc.
Eksperimentalni filmovi (
Ana Hušman, umjetnička savjetnica) koji će se sufinancirati s iznosom
630 000 kuna su ‘Električne vještice’
Maje Čule, ‘Fotokemika’
Silvestra Kolbasa, ‘Izbjeljivanje’
Mate Ugrina, ‘Non sequitur’
Tina Dožića i
Jasona Mulhausena.
Odobrena sredstva i za novi film proslavljenog Radua Judea
Na drugom roku natječaja za manjinske koprodukcije umjetnički savjetnik za manjinske koprodukcije bio je
Boško Picula, a od 38 prijavljenih projekata, predloženo ih je 12 za sufinanciranje s
3 900 000 kuna.
To su poljski animirani film ‘Ljubav u doba ekonomije bazirane na ugljenu’
Tomasza Siwińskog i rumunjski animirani ‘Mađioničar’
Bogdana Muresanua.
Među tri dugometražna igrana film su gruzijski ‘Antiques’ redateljice
Rusudan Glurjidze, srpski ‘Pored nas’
Stevana Filipovića i ‘Mjesečari’ jednog od najpoznatijih rumunjskih redatelja
Radua Judea.
Tu su i tri dugometražna igrana prvijenca, ukrajinski ‘Spas’
Maksyma Nakonechnyija i bosansko-hercegovački ‘Ekskurzija’
Une Gunjak te slovenski ‘Jahači’
Dominika Menceja, koji je u postprodukciji.
Od hrvatskih manjinskih koprodukcija u kategoriji dokumentaraca sredstva su odobrena za tri dugometražna - srpski ‘Kadiš za Lotiku’
Irene Škorić, mađarski ‘KIX 10 godina nestašluka’
Bálinta Révésza i
Dávida Mikulána, bosanskohercegovački ‘Bosanski vitez’
Tarika Hodžića, a od kratkometražnih igranih, srpski ‘Sami’
Stefana Orlandića Stojanovskog.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!