HAVC: ekranizira se Karakašova 'Proslava', Grlić snima novi film

Na drugom roku natječaja HAVC-a za poticanje proizvodnje audiovizualnih djela sredstva su odobrena, među ostalima, i novom filmu Rajka Grlića ‘Svemu dođe kraj’ te ekranizaciji romana 'Proslava'.

Umjetnički savjetnici u kategoriji poticanja proizvodnje debitantskih dugometražnih i dugometražnih igranih filmova bili su Snježana Tribuson i Kristijan Milić, a sredstva su odobrena za tri projekta u ukupnom iznosu od 12,5 milijuna kuna.

Među 28 prijavljenih projekata u toj kategoriji sredstva su odobrena za tri filma: Grlićev 'Svemu dođe kraj', ‘Zatvoreno za javnost’ Vanje Juranić i debitanski ‘Proslava’ Brune Ankovića.

Grlićev film, za koji redatelj, prema motivima Miroslava Krleže, na scenariju ponovno surađuje s Antom Tomićem, sufinancirat će se s pet milijuna kuna, producent je Inter film, a radi se o kriminalističkoj drami s elementima trilera o nezakonitim i prikrivenim djelatnostima javnih osoba koje za to nikada ne odgovaraju.

Umjetnički savjetnici ocijenili su u obrazloženju da bi taj film, s obzirom da na općeprihvatljiv način donosi dublju i višeslojnu priču o aktualnim dilemama društva, mogao polučiti uspjeh i kod kritike i kod publike.

- Grlić je dokazao svojim opusom da je više nego sposoban na zabavan i pitak način progovoriti o zabrinjavajućoj i puno ozbiljnijoj temi nego što se to na prvi pogled čini, istaknuli su.

S 3.3 milijuna kuna sufinancirat će se dugometražni igrani prvijenac ‘Proslava’ Brune Ankovića, za koji je Jelena Paljan napisala scenarij po romanu Damira Karakaša, kojim se on vraća ‘u surovu i mučaljivu Liku’. Producent je Eclectica.

Umjetnički savjetnici ocijenili su taj scenarij vrlo dojmljivim u postizanju tjeskobne atmosfere i vjeruju da bi ta priča koja govori o razdobljima u hrvatskoj povijesti koja su prisutna još i danas trebala zaintrigirati publiku i biti jedan od razloga za odlazak u kino.
Karakaš: 'Ljudi su istovremeno žrtve i krvnici' Još jednom bolnom točkom hrvatskog društva, zlostavljanjem žena, bavi se film ‘Zatvoreno za javnost’ Vanje Juranić, koja potpisuje scenarij s Elmom Tataragić. Sufinancirat će se s 4.2 milijuna kuna, a producent je Maxima film.

Priča, za koju umjetnički savjetnici smatraju da bi se mogla dobro plasirati na filmskim festivalima, donosi se iz perspektive žene koja je žrtva zlostavljanja i u patrijarhalnom okruženju ne može pobjeći od nasilnog muža.

- Scenarij vrlo suptilno i uvjerljivo ocrtava situacije u kojima se glavna junakinja nalazi, ustvrdili su savjetnici, a smatraju vrijednim i što redateljica osobitu pažnju posvećuje načinu na koji postiže atmosferu nelagode i beznađa.

Odobren novac i za pet kratkometražnih filmova

Od 25 prijava u kategoriji kratkometražnih filmova (umjetnički savjetnik Saša Ban) sredstva su odobrena za pet projekta u ukupnom iznosu 1 490 000 kuna - ‘Pustara’ Zvonimira Jurića, ‘Kratka priča’ Ante Strića, ‘Sprovod’ Šimuna Šituma, ‘Klimanje’ Paule Skelin i ‘Zubi krokodila’ Filipa Herakovića.

Dokumentarci - od obiteljskih priča do brodova

U kategoriji proizvodnje kratkometražnih i dugometražnih dokumentarnih filmova (umjetnička savjetnica Katarina Zrinka Matijević), razmatrane su 23 prijave, a sredstva su odobrena za osam projekata u ukupnom iznosu od 2 367 500 kuna.

To su dugometražni ‘Geni moje djece’ Vladimire Spindler o majkama i kćerima u autoričinoj obitelji punoj spisateljica, od Zofke Škveder preko Sunčane Škrinjarić do Sanje Pilić, intimni portret ‘Lekcije mog tate’ Dalije Dozet, ‘Linije bijega’ Karle Crnčević o ekološkoj zajednici ‘Bračke vještice’.

‘Slika za povijest’ Igora Mirkovića koji prati poznatog fotografa Šimu Strikomana, ‘Sutra ću biti (Priča o Domcima)’ Anđela Jurkasa i ‘Vuk Europske unije’ Jadrana Bobana u čijem je središtu vještakinja za procjenu štete koju napravi vuk u dalmatinskom zaleđu i Lici te teorijama zavjere tamošnjih mještana da EU dovozi vukove helikopterima kako bi ih potjerali s tog područja.

Od kratkometražnih dokumentaraca izabrana su dva posvećena brodovima - ‘Brod’ Elvisa Lenića, estetizirana priča o Uljaniku i ‘Galeb’ Davida Lušičića, koji prati proces posljednje rekonstrukcije Titovog broda 'Galeb', s gledišta trojice čuvar koji žive na njemu 24 sata dnevno.

Odobrena potpora za 6 animiranih i 4 eksperimentalna filma

Za kategoriju proizvodnje animiranih filmova (umjetnička savjetnica Petra Zlonoga) pristiglo je 16 prijava, a ukupno 1 835 000 kuna odobreno je za njih šest - ‘Apatija’ Ivane Bošnjak i Thomasa Johnsona, ‘Eva’ Lucije Mrzljak, ‘Fačuk’ Maide Srabović, ‘Iz geta’ Lucije Bužančić, ‘Psychographic’ Branka Farca i ‘Tonka će sutra’ Morane Dolenc.

Eksperimentalni filmovi (Ana Hušman, umjetnička savjetnica) koji će se sufinancirati s iznosom 630 000 kuna su ‘Električne vještice’ Maje Čule, ‘Fotokemika’ Silvestra Kolbasa, ‘Izbjeljivanje’ Mate Ugrina, ‘Non sequitur’ Tina Dožića i Jasona Mulhausena.

Odobrena sredstva i za novi film proslavljenog Radua Judea

Na drugom roku natječaja za manjinske koprodukcije umjetnički savjetnik za manjinske koprodukcije bio je Boško Picula, a od 38 prijavljenih projekata, predloženo ih je 12 za sufinanciranje s 3 900 000 kuna.

To su poljski animirani film ‘Ljubav u doba ekonomije bazirane na ugljenu’ Tomasza Siwińskog i rumunjski animirani ‘Mađioničar’ Bogdana Muresanua.

Među tri dugometražna igrana film su gruzijski ‘Antiques’ redateljice Rusudan Glurjidze, srpski ‘Pored nas’ Stevana Filipovića i ‘Mjesečari’ jednog od najpoznatijih rumunjskih redatelja Radua Judea.

Tu su i tri dugometražna igrana prvijenca, ukrajinski ‘Spas’ Maksyma Nakonechnyija i bosansko-hercegovački ‘Ekskurzija’ Une Gunjak te slovenski ‘Jahači’ Dominika Menceja, koji je u postprodukciji.

Od hrvatskih manjinskih koprodukcija u kategoriji dokumentaraca sredstva su odobrena za tri dugometražna - srpski ‘Kadiš za Lotiku’ Irene Škorić, mađarski ‘KIX 10 godina nestašluka’ Bálinta Révésza i Dávida Mikulána, bosanskohercegovački ‘Bosanski vitez’ Tarika Hodžića, a od kratkometražnih igranih, srpski ‘Sami’ Stefana Orlandića Stojanovskog.