Nasilje u suvremenoj kazališnoj i filmskoj produkciji

Nažalost, s modernom tehnologijom pojavljuju se i novi oblici nasilja, ali i alati za prevenciju. Nasilje u svim oblicima raste, umjesto da jenjava, a kako se ono prikazuje na velikom platnu ili daskama koje život znače - pitanje je postavio Centar tolerancije. Odgovorili su sami predstavnici tih umjetnosti u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića te poručili: umjetnost nosi odgovornost i reakciju, a ujedno je i terapija.

Decentno u sceni. Istovremeno užasavajuće. Svjedočanstvo seksualnog zlostavljanja - prvi je i autobiografski film ''Kaput'' ovog studenta. Povod: prijemni ispit ali i terapija.

- Ovim filmom ja njega prozivam, kao što npr. H-8 proziva počinitelja. I mislim to napraviti kroz dugometražnu verziju, nešto što će samo on znati, kaže Jakov Pacardi, redatelj filma ''Kaput'', student.

O traumi silovanja progovara i predstava ''Tejp'' kroz 3 srednjoškolca. U kazalištu se o nasilju sve više problematizira.

- Da se te stvari dovedu u pitanje i stvori mjesto dijaloga - zato ovakva vrsta tribina, npr. poslije predstava mislim da bi bila dobra opcija kako bi se taj dijalog postigao, kaže Kristina Grubiša, redateljica predstave ''Rape''.

- Vidim iz ove tribine da je mladima užasno važno razgovarati o problemima koji ih muče i da u umjetnosti zapravo nalaze veliku utjehu. To mi je i neko moje vlastito otkrivenje, kaže Sonja Tarokić, redateljica filma ''Zbornica''.

No, uz međuvršnjačko nasilje, redateljica filma ''Zbornica'' upozorava i na nasilje od autoriteta, kolektiva i sustava.

Glumica Ksenija Marinković lakše podnosi uloge nego stvarni život, kaže, izgubili smo empatiju.

- Najteže što sam radila predstavu Magic and Loss, Događaj u gradu Gogi, to su sve priče o zlostavljanima ženama, kasnije i gdje su žene psihički zlostavljane, a zadnja kod Srđana Dragojevića - Nebesa ja psihički zlostavljam, govori Ksenija Marinković, glumica.

Transgeneracijsko nasilje, duboko ukorijenjeno u našoj povijesti, izvrsno ističe film ''Trampolin'', kroz odnos brata i sestre.

- Kada budemo svjesni, kada krene to osvještavanje da nasilje nikome ne čini dobro, onda ćemo biti na putu da ga i ima što manje. Hoćemo li ga istrijebiti, to bi bio neki idealan svijet, nećemo ga nažalost istrijebiti, kaže Katarina Zrinka Matijević, redateljica filma ''Trampolin''.

I dok svijet akcijskih junaka - vrvi od scena nasilja, valja razlikovati nasilje kao fikciju i poruku koju nosi.

- Proteklih nekoliko desetljeća jako se pazi ne samo na nasilje i erotiku već i tematski pristupi odgovaraju pojedinim dobnim skupinama tako da se i Hrvatska tome pridružila i na malom i velikom ekranu, kaže Boško Picula, filmski kritičar.

Koje su to granice umjetničkog dobrog ukusa u prikazu nasilja - tema je za neku iduću tribinu.