18:04 / 08.12.2020.

Autor: Paula Poljak-Morandini/Dobro jutro, Hrvatska/V.M./HRT

Knjižnice u vrijeme pandemije

-

-

Foto: - / -

Knjige kao lijek za dušu, za sad nitko ne propisuje, no ljudi im se spontano okreću u teškim vremenima. Srećom, dragocjene knjižnice poput varaždinske Gradske knjižnice i čitaonice ‘Metel Ožegović’ i dalje rade.
Knjige kao lijek za dušu, za sad nitko ne propisuje, no ljudi im se spontano okreću u teškim vremenima. Srećom, dragocjene knjižnice poput varaždinske Gradske knjižnice i čitaonice ‘Metel Ožegović’ i dalje rade.

Dezinfekcija na ulasku, zaštitne maske, razmak i ograničeni broj korisnika – uhodani je to scenarij i u varaždinskoj knjižnici.

- Sve knjige koje se vraćaju dezinficiramo i stavljamo u karantenu na 24 sata. Ograničen je i broj korisnika koji se mogu istovremeno nalaziti u knjižnici na 20. Vodi se i evidencija ljudi koji borave u studijskoj čitaonici i čitaonici dnevnog tiska, ističe Mario Štrlek, knjižničar na Odjelu za odrasle.

No, čitatelje to nimalo ne sputava, pa su u prvih devet mjeseci ove čudne godine posudili 195 tisuća knjiga. Evo njihovih dojmova:

- Pogotovo kad je vani korona, onda je knjiga bolji izlaz; ne volim baš televiziju, pa ovo je ljepše, to je svijet mašte; ja sam svaki dan ovdje jer čitam novine, znači ovdje imamo besplatne dnevne novine, obično sportske, a knjigu posuđujem kako trebam; imamo stariju sestru koja je školsko dijete pa isto lektire čitamo i malena svoje slikovnice, kažu neki od posjetitelja.

Uvijek dobro opskrbljeni najnovijim naslovima zadovoljavaju uobičajenu potražnju za krimićima skandinavskih pisaca, no lijepo je znati kako su sve traženiji i suvremeni hrvatski autori. Raste potreba za naslovima iz popularne psihologije.

- Vjerojatno je ljudima bilo potrebno malo odmaka i da se možda nekom pozitivnom literaturom nahrane, da malo zaborave na to sve. U trendu je zadnjih nekoliko mjeseci, pa još i sad, knjiga ‘Kako manje misliti', priča nam knjižničar Štrlek.

U dvjestotinjak stotina metara udaljenom Odjelu za djecu, prava je riznica naslova namijenjenih djeci od najranije dobi, ali i roditeljima.

Umjesto za računala, idealno je vrijeme za posjesti dijete u krilo i krenuti u čitateljsku pustolovinu.

- U zagrljaju, polako, i tu se grade temelji, a mi nastavljamo dalje, uz vrtić, uz školu, tradiciju da nudimo što više onog što djetetu treba. To je bogatstvo djetinjstva, ako traži i pet puta istu knjigu, poštujte to. I dajte im mogućnost da oni sami izaberu, a onda mudrosti kada vi uspijete barem jednu knjigu koju mislite da bi dobro došla, smatra Snježana Španić, knjižničarka i voditeljica igraonica Odjela za djecu.

Postoji li kakav strah kod djeteta, tu je cijeli niz sjajnih naslova koji na zabavan način, putem priča, obrađuju i najozbiljnije teme.

- Prepoznati nekakav sitni problem, ali opet ne se posvetiti samo tomu, nego i nekom veselju, radosti putovanja, poznatim ličnostima. Sve enciklopedije, sve knjige koje su stručne su prilagođene na najjednostavniji način. Zašto ne bismo sad kad imamo vremena i matematiku radili kroz igru, dodaje Snježana Španić.

Mnogi su na Odjelu za djecu napravili prve korake te je od najranijih dana knjižnica za njih prijateljsko mjesto. Na svu sreću, za uranjanje u čudesni svijet slikovnica i knjiga beskonačnih tema i žanrova ne postoje ograničenja.

U ovogodišnjem Mjesecu hrvatske knjige, održanom većinom ‘na daljinu’, velik je bio odaziv na literarne i likovne natječaje s temom ‘Razlistaj se’. Baš kao i s čitateljskim navikama, najljepše je kad se razlistaju u ljubav prema knjizi.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!