Kužiš, lima? Kako je sleng osvojio ulice, glazbu, književnost i društvene mreže

Od "cajca", "pandura" i "likuše" do današnjeg "six seven", emojija i digitalne šatre bez kvačica - sleng se mijenja brže od trendova na TikToku, ali nikad ne nestaje. Nekad tajni jezik kvartova i buntovnika, danas je dio glazbe, grafita, društvenih mreža, književnosti i svakodnevice. Upravo u to zaranja HRT-ov dokumentarac Gdje je nestalo? Ili nije?koji otkriva kako su riječi nastale na ulici postale znak pripadnosti, identiteta i generacijskog koda koji roditelji, profesori i policija često - jednostavno ne kuže.

Sleng, žargon ili dijalekt? Nije isto

Iako ih mnogi brkaju, žargon, sleng i dijalekt nisu ista stvar. Jezičarka Petra Švarc objašnjava kako je žargon najstariji pojam među njima.

- Riječ je nastala u Francuskoj između 12. i 13. stoljeća od glagola “jargonner”, što je onomatopejski naziv za cvrkut ptica. Poslije je dobio preneseno značenje kao nerazumljiv govor, rekla je Švarc.

Dodaje da je žargon zapravo poseban jezik neke skupine.

- Možemo ga vezati uz profesije. Liječnici koriste termine svojstvene njihovu poslu, pa recimo IT žargon koji je nama običnim smrtnicima često potpuno nerazumljiv, kaže.

Profesorica Anita Skelin Horvat s Filozofskog fakulteta u Zagrebu ističe da je slenga vjerojatno bilo još u Antici.-

Pojava slenga veže se uz urbane centre pa se pretpostavlja da je već u grčkim polisima moglo biti nekakvog žargona i slenga. Definitivno ga je bilo i u starom Rimu, rekla je.

"Ako razumiješ sleng, upadaš u ekipu"

Sleng nikada nije bio samo način govora. On je znak pripadnosti.

- Slang nastaje u otporu prema standardu kao svojevrsno šifriranje za zbližavanje zajednice. To je pitanje identiteta, bliskosti i gotovo nekakvog tajnog bratstva, objasnio je glavni urednik AGM-a Kruno Lokotar.

Glazbenik Jurica Žuvela Žuvi kaže da sleng dolazi potpuno spontano.

- Kroz druženje, zabavu i muziku. Netko kaže nešto zanimljivo i ekipa to prihvati jer im jednostavno dobro zvuči, rekao je.

Saša Antić dodaje da je sleng često i "ekonomija jezika".

- U nekom momentu postane prečica da bi rekao nešto bez trošenja previše riječi, kaže.

Tako je, primjerice, među mladima nastala fraza "idemo u program".

- To je ono kad izađeš van, zabaviš se, družiš. Kulturološki, objasnio je Žuvi.

"Pandur", "cajac", "likuša": Svaki grad ima svoj đir

Sleng često otkriva odakle dolazite.

- Mladi u Splitu češće su koristili riječ "pandur", dok su u Zagrebu govorili "cajac" ili "cajkan", kaže Skelin Horvat.

Slično je i s drugim izrazima.

- Mladi iz Splita češće su koristili riječ "likuša", nastalu od riječi "lik", dodaje.

Sleng se stalno mijenja i prilagođava vremenu. Nekad je bila "čeka", danas je "čekić". Nekad si nekoga "brukao" jer nisi došao na dogovor, danas možda samo "ghostaš".

Plesač i pjevač Stjepko Galović Kandžija kaže da sleng funkcionira kao poseban kod.

- Ako ga razumiješ, onda upadaš u ekipu. Određuje te zemljopisno i društveno, rekao je.

Bez slenga nema uvjerljivih likova

Sleng je s ulice davno prešao u književnost, film i glazbu.

- Pisati urbani lik koji ne govori sleng ne bi bilo uvjerljivo. Morate ljudima dati njihov jezik i njihov govor, kaže Lokotar.

Spisateljica Monika Herceg ističe da se kroz sleng o liku može reći gotovo sve.

- Kroz korištenje jezika možemo pokazati podrijetlo, socioekonomski status, obrazovanje i karakter bez da smo napisali i jednu dodatnu rečenicu, rekla je.

Veliku ulogu u tome imao je i Tomislav Sabljak, autor legendarnog "Rječnika šatrovačkog govora".

- On je bilježio izraze koje su drugi smatrali prolaznima i tako ih sačuvao od zaborava, rekao je Lokotar.

- Jedna knjiga može promijeniti način na koji percipiramo književnost, kaže Herceg.

Šatra: Tajni jezik ulice i zatvora

Posebno mjesto u zagrebačkom slengu ima šatrovački govor - šatra.

To je način govora u kojem se slogovi namjerno okreću kako bi govor bio teže razumljiv onima koji ga ne poznaju.

- Sama šatra nastala je iz romskog jezika i vezana je uz potrebu stvaranja tajnog šifriranog koda koji neće razumjeti policija ili vlasti, objašnjava Petra Švarc.

Tako je nastao i izraz "lima", što je zapravo obrnuto od "mali".

- Zatvorenici su osmislili dosta maštovitu šatru kako ih ne bi razumjeli zatvorski čuvari, dodaje Švarc.

Kruno Lokotar kaže da je šatra s vremenom postala dio književnosti.

- Tad je dobila verifikaciju kao aktivan dio jezika i književnog bogatstva, rekao je.

Danas su mnoge šatrovačke riječi ostale u svakodnevnom govoru, čak i kada ih ljudi više ne znaju pravilno okretati.

Grafiti, "šunjalice" i jezik podzemlja

Sleng je duboko povezan i s grafiti scenom. Akademski slikar i muralist Miron Milić kaže da grafiti imaju vlastiti jezik i pravila.

- Grafiti dolaze iz podzemlja, iz skrivanja i crtanja po vlakovima. Postoji stalno nadmetanje – tko će napraviti luđi zid ili crtati na opasnijem mjestu, rekao je.

Čak i obuća ima svoje posebno ime.

- Imaju tenisice koje zovu “šunjalice", jer što je mekši đon, to te policajci manje čuju. 

Digitalna šatra: Emoji umjesto riječi

Danas se sleng preselio i na internet.

- Mislim da klinci danas imaju digitalnu šatru baziranu na skraćenicama i emojijima, kaže Petra Švarc.

Dodaje da mladi često više ni ne koriste dijakritičke znakove ni velika slova.

- Koriste emojije kako bi zamijenili osjećaje i riječi. Mislim da ta pojava definitivno osiromašuje jezik, smatra.

S druge strane, novi izrazi nastaju gotovo preko noći.

- Imamo pojavu "six seven", koja se pojavila u jednoj pjesmi. Mladi je koriste, a često ni sami ne znaju što znači. Time odgovaraju profesorima ili roditeljima kad nešto ne žele, rekla je Švarc.

Sleng nikad ne umire

Iako se stalno mijenja, sugovornici se slažu u jednom - sleng neće nestati.

- Šatra će se vratiti. Sve se vraća, kaže jedan od sugovornika kroz smijeh.

Kruno Lokotar smatra da je upravo sleng jedan od najvećih pokazatelja živosti jezika.

- Sleng je dio jezika koji najbrže reagira na suvremenost. Veliko je bogatstvo jezika i hvala svim podgrupama za njihove šifre. Koliko god se trudili biti tajnoviti, oni obogaćuju naše razumijevanje svijeta, zaključio je.