Svjetski dan radija: Unatoč izazovima, ostaje medij kojem publika najviše vjeruje

Međunarodni je dan radija. Današnji je datum odabran u znak sjećanja na 1946. kada je osnovan radio Ujedinjenih naroda. Cilj je podići svjesnost u javnosti i medijima o samoj vrijednosti radija, u kakvom je položaju danas i s kojim se izazovima suočava.

O tome su u emisiji "U mreži Prvog" govorile ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, glavna urednica Hrvatskog radija Eliana Čandrlić, eurozastupnica Sunčana Glavak i predsjednica Instituta radijske industrije Anita Šulentić.

Unatoč izazovima, radio je opstao

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek podsjetila je na dugu tradiciju prvog elektroničkog medija za kojega su u različitim fazama razvoja govorili da će ga tehnologija "pregaziti", prvo televizija pa zatim drugi mediji. Međutim radio je opstao.

- Po istraživanjima povjerenja publike radio je medij kojemu se najviše vjeruje. Također, prvi je medij koji je omogućio kontakt s publikom. Radio se kao i drugi mediji mora prilagođavati onome što donose nove tehnologije, prvenstveno različiti oblici nelinearnih konzumacija medija; streaming platforme, društvene mreže, koje nažalost mnogi naši sugrađani zamjenjuju za medije, i razvoj umjetne inteligencije, ispričala je.

Ministrica ističe kako s jedne strane dolaze mnoge mogućnosti da radio bude još relevantniji i brži, međutim ključno je osigurati etičnu upotrebu umjetne inteligencije i zaštitu autorskih prava; medijskih djelatnika i glazbenika.

Opstanak radija u doba AI-ja predstavlja velik izazov

Glavna urednica Hrvatskog radija Eliana Čandrlić objašnjava kako su ključne teme Radijskog odbora Europske radiodifuzijske unije (EBU) budućnost radijske industrije.

- Opstanak radija u eri umjetne inteligencije, koja ubrzano stiže, velik je izazov za nas. Raspravlja se o tome kako će to izgledati, na koji način će se radio prema tome postaviti, koliko ćemo koristiti umjetnu inteligenciju. Tu se postavlja pitanje treba li koristiti sintetičke glasove, koliko koristiti umjetnu inteligenciju u obradi audija, odnosno svih tonskih zapisa, rekla je.

Čandrlić opisuje kako umjetna inteligencija to radi zastrašujuće dobro, no otvara mnoga etička pitanja. Osim toga, bave se time hoće li radio opstati u autima. Čandrlić smatra i nada se kako bi većini sugrađana bilo nezamislivo da u svom automobilu ne mogu uključiti radio.

Radio je ključan u kriznim situacijama

Eurozastupnica Sunčana Glavak u Europskom parlamentu inicirala je pismo predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen i izvršnoj potpredsjednici Henni Virkunnen kada je dobila široku potporu različitih političkih grupacija u Europskom parlamentu.

- Pozvali smo Europsku komisiju da u okviru Akta o digitalnim uslugama osigura da se u sve nove automobile stavljene na tržište Europske unije obavezno ugrađuju radijski prijemnici. Vidimo da automobili postaju mali kompjutori što nije loše, jer nam pokaže u sigurnosti u prometu i na svaki drugi način, međutim kada sve stane, radio je ovdje. Radio je otporan, radi bez interneta, ključan je u kriznim izvanrednim situacijama, navela je.

Važnost multiplatforme

Predsjednica Instituta radijske industrije Anita Šulentić predstavlja i Hrvatski radijski forum koji je član udruženja Europskih radija. Kaže kako je automobil i dalje primaran način na koji konzumenti slušaju radio. Pema posljednjim istraživanjima, više od 80 posto sluša radija putem automobila.

- Budućnost je neupitna, pitanje je načina distribucije radijskog programa. Prema posljednjim istraživanjima iz 2025., od ukupnog oglašavačkog budžeta prihod radija je stabilan, ali fragmentiran. Način na koji možemo zadržati budžet ili ga povećati je prihvatiti način na koji ostali mediji rade uspješno. To je multiplatforma koja spaja i radijski program i digitalne platforme, ispričala je.

Radio Dubrovnik ove godine slavi 84 godine

HTV-ov novinar Mislav Ćimić javio se za emisiju "Dobro jutro, Hrvatska" iz režije Radio Dubrovnika koji postoji već 84 godine.

Glavna urednica Radio Dubrovnika Nila Miličić Vukosavić već je 46 godina na tom radiju, gdje se zaposlila neposredno poslije srednje škole. Prije dvije godine dobila je nagradu za životno djelo.

- Ponosna sam dobitnica nagrade Ivan Šibl za životno djelo, za radio. Nadam se da sam s ponosom proslavila boje Radio Dubrovnika, našeg najstarijeg radija nakon Radio Zagreba, ispričala je.

Radio je u 100 godina pokazao da je iznimno "žilav"

Povodom Svjetskog dana radija u emisiji HTV-a "Dobro jutro, Hrvatska" gostovali su urednica i voditeljica na Drugom programu Hrvatskog radija Jelena Ćulibrk Pajić i urednik IMS-a Hrvatskog radija Ivica Ružičić.

Urednik ističe kako je Drugi program Hrvatskog radija slušaniji, jer donosi opušteniji sadržaj, zabavu, glazbu i zanimljivosti. Prvi program ima stabilno slušateljstvo, posebno u informativnim sadržajima i specijaliziranim tematskim emisijama.

Komentirajući to što su mnogi predviđali da radio neće opstati s dolaskom novih tehnologija, urednik kaže kako je radio iznimno "žilav".

- To je pokazao u ovih sto godina, od 1926. otkako se prvi put čulo famozno: "Halo, halo, ovdje Radio Zagreb". Radio je tu, prilagođava se, hvata korak s vremenom, ispričao je.

Svjetski dan radija je ove godine posvećen umjetnoj inteligenciji, koja će uvelike određivati i radijski medij. Ružičić ističe kako trebamo biti svjesni da ona ima puno prednosti, ali i opasnosti. Trebamo je prihvatiti kao alat, ne kao glas na radiju ili lik na televiziji.

Urednica i voditeljica također naglašava kako je radio medij koji je uspio opstati unatoč brojnim izazovima.

- Volim kada sugovornici koji dođu u program nakon razgovora pogledaju na mobitel i kažu: "Slušao me taj i taj, javio mi se taj i taj". Drago mi je da kroz takav neočekivani kanal vidim da ljudi prate radio, zaključila je.