Prije nekoliko dana u kinima se počeo prikazivati film 'Oppenheimer' Christophera Nolana koji govori o Juliusu Robertu Oppenheimeru. Ta trosatna drama u prvom je vikendu diljem svijeta zaradila 174 milijuna dolara.
26.07.2023.
17:09
Autor: HRT
Prije nekoliko dana u kinima se počeo prikazivati film 'Oppenheimer' Christophera Nolana koji govori o Juliusu Robertu Oppenheimeru. Ta trosatna drama u prvom je vikendu diljem svijeta zaradila 174 milijuna dolara.
Film je dobio sjajne kritike i očekuje se da će biti nominiran za više Oscara. Oppenheimera u filmu glumi Cillian Murphy koji se za tu ulogu pripremao više od pet mjeseci. Znatno je smršavio, a da bi izgledao kao taj poznati fizičar, Murphy bi ponekad doslovno pojeo samo jedan badem na dan.
No, tko je zapravo bio čovjek o kojem trenutno govori cijeli svijet?
Činjenica da je taj fizičar poznat i kao "otac atomske bombe" dovoljno govori o golemom interesu koji je potaknuo ovaj film. Nadimak je zaradio zbog važne uloge u projektu "Manhattan" tijekom kojeg je SAD razvio prvo nuklearno oružje.
Ovaj legendarni fizičar rođen je 22. travnja 1904. godine u židovskoj obitelji u New Yorku. Od djetinjstva su ga nazivali čudom od djeteta jer je rano naučio pisati i čitati, a već prije polaska u školu zanimale su ga mnoge znanosti: umjetnost, književnost, matematika... Diplomirao je kemiju na Harvardu, studirao je i na Cambridgeu te doktorirao fiziku na Sveučilištu u Göttingenu.
Surađivao je s velikanima atomske fizike - Rutherfordom, Fermijem i Einsteinom.
1940. godine imenovan je vođom tajne operacije stvaranja atomske bombe "Manhattan Project". U ispitivanja je u samo pet godina uloženo 2 milijarde dolara.
U srpnju 1945. godine eksplodirala je prva atomska bomba u pustinji Novog Meksika. Kad je vatrena kugla rastalila površinu pustinje, Oppenheimera je uhvatila jeza. Nekoliko tjedana poslije, bombardirani su japanski gradovi Hirošima i Nagasaki.
- Osjećam krv na svojim rukama, obratio se "otac atomske bombe" američkom predsjedniku Harryju Trumanu ubrzo nakon bombardiranja Hiroshime i Nagasakija.
Nakon rata, Oppenheimer se žestoko protivio stvaranju još moćnije hidrogenske bombe. Američke vlasti ga bez dokaza 1954. optužuju zbog podržavanja komunizma, a deset godina poslije, u vrijeme Johna Kennedyja, potpuno je rehabilitiran.
1966. godine zdravlje mu se naglo pogoršalo, a godinu dana poslije umro je od raka grla u vlastitom domu na Princetonu.
Još nekoliko zanimljivih činjenica o ocu atomske bombe možete doznati u videu.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora