Antonio Osip slavodobitnik je 50. Trke na prstenac

Antonio Osip (39) iz mjesta Draguzeti, na konju Bizi, slavodobitnik je 50. Trke na prstenac koja je održana u Barbanu.

Slavodobitniku Antoniju Osipu prijelazni predsjednički štit i bodež te poklon u ime pokrovitelja manifestacije, predsjednika Republike Zorana Milanovića, uručila je izaslanica Melita Mulić.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković uručio mu je zlatnu medalju Hrvatskog sabora, dok mu je prijelaznu nagradu Pticu prstenac, rad akademskog kipara Josipa Diminića uručio istarski župan Boris Miletić te je uz to dobio i novčanu nagradu od 5000 eura.

- Dojmovi se naravno još nisu slegli, no presretan sam, uzbuđen sam. Dobro sam se pripremio, jednostavno osjećaj je izvanredan, rekao je slavodobitnik Antonio Osip koji je 2020. godine već bio slavodobitnik trke.

On je na ovogodišnjem natjecanju osvojio ukupno osam i pol bodova, nakon pripetavanja sa Silvijom Učkarom i Lukom Kancelarom, pri čemu je dvaput pogodio u sridu.

Tradicionalna Trka na prstenac održana je ove godine 50. put, a obnovljena je nakon pauze duge 280 godina. Zvuci konjskih kopita Barbanom odjekuju redovito od 1976. godine, pretposljednjeg vikenda u kolovozu. Viteška igra Trka na prstenac konjička je manifestacija u kojoj natjecatelji moraju u tri utrke savladati stazu dugu 150 metara te kopljem pogoditi prstenac. Onaj natjecatelj koji u tri utrke postigne najviše bodova postaje slavodobitnikom. U natjecanju sudjeluje 16 konjanika, od kojih barem polovica mora biti s područja Općine Barban, a svi nastupaju u narodnim nošnjama.

Od 2016. Trka je zaštićena kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.

Trku su pratili mnogobrojni domaći i strani gosti. U vještini barbanskih konjanika mogli su uživati i svi gledatelji HRT-a. Izravan prijenos trke bio je od 17 sati na Drugom programu.

U Barbanu je tradicija ponovno oživjela. No prije trkališta, svi pogledi bili su usmjereni prema nebu. Prstenac je stigao iz zraka, donio ga je padobranac.

Nakon što je postavljen, došao je trenutak koji se cijelu godinu čeka.

Koplje kojim gađaju dugačko je tri metra. Preciznost je presudna – često o pobjedniku odlučuju milimetri.

Napetu utrku s jednakim žarom prate sve generacije.

Uz stazu se tražilo mjesto više, a i svečana loža bila je puna. Viteško natjecanje u srcu Istre ni ove godine nisu propustili brojni uglednici, među njima i predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Istaknuo je koliko je važno jačati vidljivost ove manifestacije, stoga je nedavno u Saboru ugostio i izaslanstvo društva Trka na prstenac.

- Nadam se da je to početak jedne nove tradicije gdje ćemo Trku na prstenac zaista doživjeti kao jednu nacionalnu manifestaciju koja ima svoje i tradicijsko i identitetsko upiorište koje je isto tako važno za turizam.

Tradicija i povijest temelj su onoga što hrvatski turizam čini autentičnim i prepoznatljivim u svijetu.

A još jutros sve je bilo spremno za 50. jubilarno izdanje obnovljene trke na prstenac. Natjecanje je počelo službeno još jučer, i to Trkom na viticu, što je svojevrsno prednatjecanje današnjoj glavnoj trci.

U Barbanu se očekuju tisuće posjetitelja i predstavnici državnog vrha.

Konjanika je ove godine 16, među njima je Erik Žagrić, prošlogodišnji slavodobitnik, a tu je i debitant, najmlađi natjecatelj, Petar Roce.

- Svi ostali su se već natjecali i vrlo su iskusni. Teško je procijeniti tko bi među njima mogao biti favorit. No ono što je najvažnije, svi će oni danas kroz ovu trku pričati priču o povijesti Barbana, kazao je HRT-ov reporter Marko Percan.

Prvi zapisi o ovoj trci potječu iz 1696. godine kada ju je organizirala mletačka obitelj Loredan, koja je bila tada feudalni gospodar Barbana, kako bi u vrijeme sajma privukla što više posjetitelja.

Gotovo 300 godina poslije, 1976. trka je obnovljena i slična je Sinskoj Alci. Staza je duga 150 metara. Potrebno ju je e prijeći u galopu u 12 sekundi i kopljem pogoditi prstenac, po mogućnosti u sridu, i to onda donosi najveći broj bodova, to jest punata.