Prva kraljevska kobra u zagrebačkom Zoološkom vrtu

U ZOO-u kažu da je kraljevska kobra stigla u Zagreb iz zoološkog vrta Plzen u Češkoj. Komodski varan u Zagrebu je od 2016. Došao je iz Pierrelattea u Francuskoj.

U zagrebačkom Zoološkom vrtu otvoren je u četvrtak preuređeni paviljon "Duh monsunskih šuma" u kojem će svoj dom imati komodski varan i kraljevska kobra, prva u povijesti tog zoološkog vrta, koja je stigla iz Češke.

- Preuređenjem paviljona Duh monsunskih šuma uređeno je osam novih terarija u koje je smješteno deset novih životinjskih vrsta koje do sada nisu bile vidljive posjetiteljima. Dvije vrste posebno su veličanstvene - kraljevska kobra, najdulja otrovnica na svijetu, i komodski varan, najveći gušter na svijetu, istaknuo je Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta grada Zagreba.

Kurator za ribe, vodozemce i gmazove u ZOO-u Ivan Cizelj kaže da će prva kraljevska kobra i njihov starosjedilac komodski varan mnogo značiti za edukaciju građana o ugroženim životinjskim vrstama.

- Naš komodski varan uključen je i u projekt Europskog udruženja zooloških vrtova i akvarija koji obuhvaća uzgoj i izlaganje vrste, edukaciju posjetitelja te sudjelovanje ZOO-a u programima zaštite komodskog varana na otoku Komodu, istaknuo je.

U ZOO-u kažu da je kraljevska kobra stigla u Zagreb iz zoološkog vrta Plzen u Češkoj. Mužjak je to dugačak 230 centimetara. U prirodi kraljevske kobre nastanjuju područja južne i jugoistočne Azije. Radi se o vrlo otrovnoj zmiji koja otrov luči kao slinu što znači da otrov stvara kontinuirano tijekom cijeloga života.

Kobra ne napada ljude osim u slučajevima kada se osjeća ugroženom. Otrov joj je snažan neurotoksin koji može uzrokovati smrt u vrlo kratkom vremenu. Hrani se drugim zmijama, a razmnožava se tako da ženke polažu jaja u gnijezda. Kraljevske kobre ugrožava ponajviše izlov zbog izrade suvenira i nakita. Često se koristi i u tamošnjoj prehrani te tradicionalnoj medicini.

Komodski varan u Zagrebu je od 2016. Došao je iz Pierrelattea u Francuskoj. Mužjak, star šest godina, sada teži 29 kilograma, a dugačak je 170 centimetara. U prirodi nastanjuje Male sundske otoke, tj. Komodo, Flores, Rincu i Padar. Komodu duguje i ime. Taj veličanstveni gmaz preferira tropske savanske šume i otvorena područja s visokom travom i grmljem.

Komodski varan je mesojed, a razmnožava se polaganjem jaja. Ima snažan, mišićav rep, jaku čeljust i oštre zube. Hrani se uglavnom strvinama, ali zna hvatati i živi plijen, primjerice koze, svinje, jelene, pa čak i bivole te konje. Otrovan je, ali ne proizvodi otrov poput zmija. Naime, njegova slina sadrži bakterije koje ugrizom kod živog plijena vrlo brzo uzrokuju infekciju. Zbog veličine i izgleda ljudi su pri prvom susretu s njim mislili da se radi o zmaju. Zato ga neki i danas nazivaju komodskim zmajem.