Svi znamo kako kokoš izgleda, kako se glasa, da je domaća životinja i da nese jaja. No, jeste li znali da kokoš zna brojiti i svirati klavir? Ili da ima samo jedan jajnik, a pijetao nema spolni ud?
09:10 / 09.02.2021.
Autor: HRT
Objavljeno: 9. veljače 2021., prije 26 dana
Autor: HRT
Svi znamo kako kokoš izgleda, kako se glasa, da je domaća životinja i da nese jaja. No, jeste li znali da kokoš zna brojiti i svirati klavir? Ili da ima samo jedan jajnik, a pijetao nema spolni ud?
Ovo su samo neke od zanimljivih činjenica o tim pernatim životinjama koje je iznio majstor svoga zanata Robert Knjaz u serijalu "Pametan kao kokoš, tvrdoglav kao magarac", koji možete pogledati i na našoj platformi HRTi.
A evo i još nekih stvari koje smo u Knjazovu serijalu doznali:
• Na svijetu ima nevjerojatnih 20-50 milijardi kokoši – za usporedbu, ljudi je samo 7 milijardi.
• Kokoš ili jaje? Odgovor još ne znamo, ali čini se da imaju zajedničkog i potpuno neočekivanog pretka. To je Tiranosaur rex, popularnog naziva T-rex. Razlog za tu teoriju je slična građa kostiju; 2005. godine znanstvenici s Harvarda usporedili su dobro očuvani kostur T-rexa i došli do iznenađujućeg otkrića - da mu je kokoš najbliži živi rođak!
• Kokoš se ubraja u porodicu fazanki (lat. phasianidae) – zajedno s fazanom, prepelicom i puranom. Postoji više od 180 pasmina kokoši, koje se dijele na više tipova; svaka vrsta ima svoj karakter.
• U 18. stoljeću su se u kazalištima održavala nadmetanja pijetlova u kukurikanju – gledalo se koliko pjev traje i koliko je raznolik.
• Postoji pasmina cemani – indonezijska kokoš koja je potpuno crna iznutra i izvana. Upravo zbog toga vjerovalo se da je povezana s vragom i korištena je u vudu-obredima. Riječ je o genskoj mutaciji gdje se pigmentacija iskazuje u svakoj stanici tijela. Teško se nabavlja za uzgoj i jako je skupa.
• Kokoši imaju zanimljivu anatomiju tijela – čak 42 kralješka, a u samom vratu imaju ih više nego žirafa. Težina kostiju im je samo 10 posto ukupne mase. Zašto? Imaju pneumatizirane kosti, tj. ispunjene su i plinom, što im pomaže da lakše polete.
• Kokoš ima prirodnu klimu – krijestu. To je organ koji sadržava puno krvnih žila i kroz njega otpušta tjelesnu temperaturu te se na taj način hladi.
• Svako kokošje oko ima tri kapka, a uši su im diskretno smještene ispod perja.
• Njezin probavni sustav potpuno je drugačiji – nema zube pa joj želudac, koji se sastoji od 2 dijela, pomaže u „žvakanju“ hrane. Zato kokoš kljucka kamenčiće i pijesak koji melju i usitnjavaju hranu u želucu.
• Kokoši jedu sve što stignu, pa tako i vlastiti izmet, a ponekad i drugu kokoš. „Kokošji kanibalizam“ javlja se kad žive u lošim uvjetima, gdje ne dobivaju dovoljno hranjivih tvari.
• Kokoš ima prirodni žiroskop: neovisno o pomicanju tijela uvijek će držati glavu ravno, tj. zadržat će svoj centar ravnoteže.
• Nemaju mokraćni mjehur, imaju samo lijevi jajnik, a umjesto spolnog organa i kokoš i pijetao imaju kloaku – stražnji otvor koji im, uz ostalo, služi i za razmnožavanje.
• O boji i pasmini kokoši ovisit će i boja jajeta. A jedno jaje sadržava sve što je potrebno za izgradnju jednog organizma, tj. pilića.
• Izraz „Glup kao kokoš“ ne drži vodu – ove inteligentne životinje lako je dresirati i imaju izrazito brze reakcije na podražaje.
• Kokoši su izvrsne s bojama - vide crvenu, žutu i plavu, a također i ultraljubičasto i infracrveno svjetlo.
• U kokošjem društvu postoji hijerarhija koja se temelji na broju i redoslijedu kljucanja po glavi – točno se zna koja je jača, a koja je slabija.
• Baš poput ljudi, i kokoši sanjaju – a ponekad znaju i hrkati.
• Kad ostanu bez glave, mogu poživjeti još neko vrijeme. Rekorder u tome bio je pijetao Mike, koji je preživio nevjerojatnih 18 mjeseci.
• Nekim ljudima služe kao kućni ljubimci, a često se koriste i u terapeutske svrhe – smiruju ljude te su time odlična antistres terapija.
Iako malen, mozak ovih zanimljivih životinja za čovjeka je i dalje nepoznanica, te će u budućnosti sigurno biti još iznenađujućih otkrića o njihovom sposobnostima.
Propustili ste Knjazov show? Registrirajte se i pogledajte na našoj platformi HRT-i.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora