Sveti Nikola slatkišima napunio čizmice

06.12.2022.

07:33

Autor: M.M./HRT

Sveti Nikola slatkišima napunio čizmice

Sveti Nikola slatkišima napunio čizmice

Foto: Ilustracija / Shutterstock

Blagdan svetog Nikole, 6. prosinca, označava početak blagdanskog darivanja, a najviše mu se vesele djeca. U Engleskoj je Saint Nicholas, u Njemačkoj Sinterklaas, u Poljskoj Mikula. Iz Nikoline tradicije razvila se i tradicija Djeda Božićnjaka, koji se javlja za Božić.

Nikola je živio u 4. stoljeću i o njemu se ne zna mnogo, ali zna se da je bio velik altruist koji se uvijek borio protiv nepravde te je do kraja života bio biskup u gradu Myra, današnjem Demreu u Turskoj. Potekao je iz bogate obitelji i mogao je mirne duše cijeli život uživati u svome nasljedstvu, no on je to bogatstvo dijelio ljudima kojima je trebala pomoć. Iz njegova čovjekoljublja i želje da pomogne drugima, prema legendi, razvila se i tradicija ostavljanja darova u čizmama.


Sveti Nikola poznat je po legendi da je svaku večer darivao djecu koja su imala samo jedan par čizmica ako bi ih lijepo očistila i ulaštila, što su poslije, kada je sveti Nikola ostario i onemoćao, nastavili raditi roditelji. Nikola je mališanima u prozore ostavljao drvene igračke koje bi sam izradio, a roditelji su poslije stavljali ono što su imali u kući: jabuke, orahe, bombone zamotane u šarene papiriće i slične sitnice.

Prema narodnom vjerovanju, sveti Nikola smirio je uzburkano more pa se smatra zaštitnikom mornara.

Običaj štovanja svetog Nikole u Hrvatskoj seže u daleku prošlost. Na ulazu u uvalu Mrtinovik zavjetno je od hvarskog kamena sagrađena 1922. kapela posvećena Gospi od Zdravlja i sv. Nikoli koju je izgradio brodolomac Ivan Modrić. Noć uoči svetog Nikole pod jastuk su se u nekim primorskim krajevima stavljale tri jabuke.

Sveti Nikola podjednako se časti i na Istoku i na Zapadu, a uz njega su povezani brojni narodni običaji darivanja djece. Zaštitnik je djece, pomoraca, djevojaka, siromaha, studenata, farmaceuta, pekara, ribara, zatvorenika, trgovaca, putnika i Sicilije.

Krampusova šiba dio je poganskih običaja koji korijene vuku još iz pretkršćanskih religija, a posebice se zadržala u europskim zemljama poput Njemačke, Austrije i Slovenije, ali i Hrvatske. Krampus je protuteža sv. Nikoli, a on prema legendi brezovom šibom tuče ljude dok ne postanu dobri. Iako nije poznato kada je točno Krampus s rogovima ušao u našu tradiciju, tijekom godina uvriježila se navika ostavljanja šibe u čizmicama djece. Djeca koja su tijekom godine bila dobra dobit će samo darove, a ona koja nisu bila baš poslušna u čizmici će pronaći i šibu.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!