Kako su "Bitange i princeze" osvojile publiku i zašto "Potjera" i dalje privlači mlade?

Dolazak komercijalnih televizija početkom 2000-ih snažno je promijenio hrvatsko televizijsko tržište. Kako se HTV nosio s novom konkurencijom, kroz originalne formate, serije i kvizove, analizira se u posljednjem nastavku dokumentarne serije "Svjetla pozornice".

Na televizijskom tržištu dolazi do tektonskih promjena jer HTV koji je dugo bio jedina televizija s nacionalnom koncesijom dobiva komercijalnu konkurenciju - 2003. počinje emitirati RTL, a nešto kasnije i Nova TV. 

HTV-ov odgovor na realityje i talent showove

Upravo te televizije preplavili su u 2000-tima televizijski program realityjima i raznim talent showovima. 

HTV se pod vodstvom Mirka Galića u dvijetisućitima dobro nosio s konkurencijom, i to originalnim formatima poput "Piramide" koja je 2007. osvojila i Zlatnu ružu za najbolji međunarodni show.

- Čim sam došao istog dana sazvao sam sve novinare, urednike i rekao im: "Slobodni ste raditi kako hoćete, ne slušajte nikoga ako ste do sada morali slušati. Radite profesionalno, poštujte demokratske i pluralne standarde u društvu i državi kakva je Hrvatska. Ako imate stranačku pripadnost, imate je pravo imati, ali ako imate stranačku iskaznicu - ostavite je na porti. Ne radite stranački posao, nego radite novinarski posao", ispričao je Galić.

Velik uspjeh postigla je tada humoristična serija "Bitange i princeze" inspirirana megapopularnim sitcomom "Prijatelji".

Kako su nastale "Bitange i princeze"

Od 2005. do 2010. emitirano je 108 epizoda koje i danas na internetu gledaju mladi.

Autor serije bio je Goran Kulenović.

- Baš zato što sam znao da su glumci ključna stvar u sitcomu, pisao samo po Reneu, Tariku, Kečkešu i Mili. Jedino za Luciju nisam znao koga - bi to smo Natašu Dangubić odabrali na castingu, priča redatelj Kulenović.

- Ono što je nama bio izazov je zapravo postaviti princip sitcoma u hrvatskim okvirima, jer ga do tada nije bilo, priznaje.

- Zapravo su se Bitange i princeze pokazale kao dokaz da je dobar humor - humor za sve, zaključuje Kulenović.

- Bilo je tu puno pitanja - radimo li sa živom publikom ili ne, snimamo li bez publike, u studiju ili izvan njega, hoće li biti aplauza ili ga uopće nećemo koristiti, prisjeća se producent Ivan Maloča.

HTV je te prijelomne 2004. godine počeo s prikazivanjem prve telenovele - "Villa Maria" koja je imala 160 nastavaka, a zabilježila je vrlo veliku gledanost i utabala put drugim domaćim sapunicama.

Publika je konstantno bila zainteresirana i za kvizove.

Kvizovi kao stalnica HTV-ova programa

A "bum kvizomanije" bilo bi teško zamisliti bez legendarne Kviskoteke Laze Goluže.

- Kod nas je bio najnormalniji obiteljski ritual da tata, mama, sestra i ja u četvrtak u osam navečer gledamo Kviskoteku i igramo jedni protiv drugih, prisjeća se redatelj i kvizoman Mario Kovač.

- Prvi kviz koji me osvojio kao gledatelja bio je "Tko želi biti milijunaš?", i to ona prva verzija. Jako važna stvar tog kviza tada, kao i danas, bila je psihologija nošenja sa samim sobom, ispitivanje svojih granica, vjere u sebe i sumnje u sebe. Ta stolica tamo stvarno ima efekt koji nadilazi kvizove i upravo je u tome čar tog kviza. Ali, neosporna je činjenica da je "Potjera" projekt koji je promijenio lice TV kvizova, ističe Dean Kotiga, kvizoman i enigmat.

- Najiskrenije mislim da se Potjera ne može istrošiti jer cijelo vrijeme generiramo novi "pool" igrača. Danas ljudi koji nam dolaze u Potjeru s 19 godina imali su doslovno šest godina kad je Potjera krenula. A kako stalno generiramo novi "pool" igrača, generiramo i novo znanje. Danas se pitaju neke stvari koje možda prije 13 ili 15 godina nije bilo ni najzgodnije ni najnormalnije pitati, ističe Kotiga. 

Emitirane epizode dokumentarne serije "Svjetla pozornice" dostupne su u videoteci multimedijske platforme HRTi.