17:43 / 19.10.2021.

Autor: Slavica Parlov Horvat/Kod nas Doma/M.L./P.F./HRT

Uzlet gramofonskih ploča: Sandi i Ilina Cenov o vinilu

Sandi i Ilina Cenov

Sandi i Ilina Cenov

Foto: Kod nas doma / HRT

Suživot s koronavirusom osim negativnih donio je i pozitivne promjene. Jedna od njih je povratak vinila. Tako je prodaja vinila nadmašila prodaju CD-a 2019., 2020. je bila rekordna, a 2021. još uvijek u uzletu. Kupci su mahom pripadnici mlađe generacije.

Sandi Cenov zaljubio se u vinile još kao dječak, a danas u njihovom zvuku uživa sa suprugom Ilinom.

- Vinil daje jednu toplinu domu, kao što nekim ljudima daje kamin nama daju ploče i gramofon. Krenulo je tako da sam imao raznih gramofona, ovaj gramofon sam kupio polovni, u ono doba u onom oglasniku sam ga našao, i evo još radi – to je bila 84' ili 85' kad sam ga kupio. Skupljanje ploča je počelo vrlo, vrlo rano, prva ploča znam koja je bila, sjećam se i toga – Bijelo dugme "Što bi dao da si na mom mjestu", objasnio je Sandi Cenov.

- Ja zapravo sudjelujem u njegovom skupljanju ploča tako da ih slušam, vrlo pozorno i vrlo često ih slušamo, ali ja sam ih složila po abecedi, istaknula je Ilina Cenov.

Strastveni su kolekcionari te imaju preko tisuću gramofonskih ploča.

- Ima par baš raritetnih ploča, recimo „Life“ od ?? se nigdje nije mogao nabaviti, i onda sam ga ja dofurao iz Londona, na neku foru, ne znam više. Ali to je tad bilo – teško je to objasniti – kao sad imati neki novi Mercedes, rekao je Sandi Cenov.

Jednostavno objašnjavaju njihovu popularnost.

- Toliko je glazba bila važna, danas nije ni blizu tako važna kao u ono doba kad sam ja to skupljao, rekao je Sandi Cenov.

- Danas je sve zapravo jako savršeno, gubi se ta jedna čar, ne treba sve biti savršeno, navodi Ilina Cenov.

- Implicira dosadu zapravo, dodaje Sandi Cenov.

S tim se slaže i glazbeni novinar Zoran Stajčić.

- Dakle to je analogni nosač zvuka koji ima dosta naglašene te srednje frekvencije, koje ljudsko uho i psiha prepoznaju kao tople zvukove i tople frekvencije. Ne volimo mi savršenstvo, iako mislimo da volimo. Dakle, mora nas privući nekakav djelić nesavršenstva, nekakve topline, objasnio je.

DJ Jan Ki
nčl je na svojoj koži osjetio i negativnu stranu popularnosti ploča. Naime, zbog globalne pomame proizvođači autorima kasne s isporukama.

- Pošto su proizvodni kapaciteti izuzetno mali tinejdžeri zapune sve kapacitete. I onda zapravo mi mali autori - koji smo krcali te tvornice sa poslom dok nitko drugi nije – sad je jako teško doći na red. Najbrži rok je četrnaest tjedana, to je zbilja puno, jako je teško tako raditi. Tako da situacija je super jer ultimativno prodaje se, ali izuzetno kompleksno jer je taj „turnover time“ jako dugačak, rekao je DJ Jan Kinčl.

Globalnoj frci oko tiskanja doskočio je DJ Venom koji je sam odlučio tiskati vinile, educirao se u Njemačkoj.

- Gramofonske ploče se rade tako što se u prazni disk, u glatku površinu, utokari frekvencijski zapis. Imam suradnike diskografske kuće koji naručuju ploče od mene, naravno svatko mora biti vlasnik djela, inače ne možete dobiti ploču, rekao je DJ Venom.

Iako živimo u vremenu digitalija, analogni zvuk je osvojio mlađe generacije.

- Generacije nakon toga koje su rasle uz mp3 i streaming, one su rasle uz pojam glazbe kao nečeg neopipljivog, eteričnog. Jako teško je tu vezati se za nešto i imati osjećaj posjedovanja digitalne kolekcije. Onda su se te nove generacije jako uhvatile ploča, više kao nekakvih kulturnih artefakata, nego kao nečega što staviš i slušaš muziku – najnormalnije stvari, smatra DJ Jan Kinčl.

Čini se kako glazbu materijaliziranu u objekt ozbiljnije doživljavamo, dublje se za nju vežemo i više ju osjećamo.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!