Zagreb 1920-ih za 100. rođendan Etnografskog muzeja

Etnografski muzej u Zagrebu ove godine slavi 100. obljetnicu postojanja. Kako su izgledali njegovi početci, tko ga je inicirao i u kakvom je okruženju nastajao - otkrila je neobična zabava u stilu Zagreba1920-ih godina.

Etnografski muzej u Zagrebu ove godine slavi stotu obljetnicu postojanja, a niz progodnih događaja nastavljen je zanimljivim događajem u retro stilu.

Kako su izgledali njegovi početci, tko ga je inicirao i u kakvom je okruženju nastajao - odgovore je, umjesto na klasičnoj izložbi, publika dobila na neobičnoj zabavi na kojoj je mogla prošetati Zagrebom 1920-ih godina, uživati u jazzu, ali i tragati za misteroiznim predmetom u postavu.

Bilo je to vrijeme jazza, bubikopfa, brzine, ali i početka razvoja Etnografskog muzeja, osnovanog na poticaj Salamona Bergera, industrijalca slovačkog podrijetla, koji je muzeju poklonio veliku zbirku narodnih nošnji i tekstila. Posjetitelji su ga preksinoć mogli i 'upoznati'.

- Bio sam na jednoj procesiji u Sisku i kad sam vidio to mnoštvo narodnih nošnja, to cvijeće na posavskoj nošnji, kao da je, vidio sam, preneseno s livada, s onih drvenih, koje je prešlo u barokne drvene kapele, ja sam ga vidio na našim seljakinjama, na našim seljacima i to me je potaknulo, to je bio taj sretni trenutak iz kojeg je nastala ova zbirka, podsjeća 'duh' prvog ravnatelja Etnografskog muzeja Salamona Bergera.

Slikovita proslava stotog rođendana muzeja posvećena je upravo prvom ravnatelju i Zagrebu 1920-ih: Uloga Etnografskog muzeja i tada je bila zaista vrlo važna. Prepoznat je kao naša ‘najdragocjenija muzejska ustanova’, kako piše Jutarnji list 1930-ih, upravo zbog toga što ima jedinstven fundus, ističe aktualna ravnateljica Etnografskog muzeja Goranka Horjan, koju smo ugostili u emisiji Kultura s nogu:

Etnografski muzej čuva više od 85 tisuća predmeta nacionalne i izvaneuropske baštine, vrijedan knjižnični fond i dokumentarnu građu. Od njegova osnutka fundus su upotpunjavali brojni prijatelji etnografije; istraživači i kulturni djelatnici. Bastlova secesijska palača na Mažuranićevu trgu nedavno je obnovljena izvana, a očekuje se i povratak unutrašnjeg sjaja.

- Sto godina je te kapitalne institucije, hvala svima što ste obilježili ovu godišnjicu, poručio je 'duh' Salamona Bergera pred kamerom Vijesti iz kulture: