Zašto je sarma kraljica slavonskoga stola?

Nema zime bez sarme, pogotovo u Slavoniji gdje se ova omiljena mesno-kupusna bomba ne priprema, nego slavi.

U Požegi, gdje šefica kuhinje hotela "Grgin dol" Marijana Pranić već tri desetljeća mota sarme, tradicija je jasna: miješano svinjsko meso (lopatica i vrat, uz koji komadić unetine), sitno narezana slanina, češnjak, crveni luk, riža, začini... i, naravno, tajni sastojak bez kojeg nijedna prava Slavonka ne bi ni progovorila o receptu.

Smjesa se mota u listove kiselog zelja, otprilike 50 grama po sarmi, i slaže se u lonac kao mali vojnici. Ali, u sredini ostane rupica u koju ide slavonska kobasica ili komad suhog mesa, jer sarma bez dima nije sarma.

Pire krumpir? Obavezan. Škrob upija umak kao spužva emocije na božićnom ručku, a uz to ide i umak od hrena sa sitno ribanom kiselom jabukom – kombinacija koja otvara sinuse i srca.

Za razliku od nas, u Rumunjskoj se sarma jede s palentom i vrhnjem, a u Bugarskoj s jogurtom.

Ali Slavonci su je, unatoč osmanskom porijeklu, uzeli za svoju toliko da je Marijana smotala sarmi dovoljno da opasa Zemlju oko ekvatora. Da, dobro ste pročitali.

Pisani tragovi o prvoj sarmi ne postoje, ali znamo da se kod nas ne jede s vinovom lozom kao na jugu, već sa zeljem jer je ono kod nas dostupno svakom domaćinstvu.

Ovu i sve ostale epizode serijala "Znamo li što jedemo?" možete pratiti preko multimedijske usluge HRTi u čijoj videoteci se nalaze emitirana izdanja koja su se bavila burekom, hamburgerom, pašticadom, puricom s mlincima, pizzom, juhama, ćevapima, janjetinom te sarmom.