Split se rijetko spominje kao grad bicikala. Uske ulice, brda, ljetne gužve i kultura automobila desetljećima su oblikovali način kretanja.
15.01.2026.
11:41
Autor: Daniela Draštata Flock/HRT
Split se rijetko spominje kao grad bicikala. Uske ulice, brda, ljetne gužve i kultura automobila desetljećima su oblikovali način kretanja.
Upravo zato podatak da je u prvim mjesecima korištenja sustava javnih bicikala čak 75 posto korisnika činilo lokalno stanovništvo zvuči gotovo nevjerojatno. Grad koji se ne doživljava kao biciklistički pokazao je da navike nisu uklesane u beton.
Taj primjer razotkriva širi problem, ali i priliku. Mobilnost nije samo kretanje od točke A do točke B; ona oblikuje kvalitetu života u gradovima. Iza svakodnevnih putovanja kriju se izbori koji određuju hoće li ulice služiti ljudima ili automobilima. U Hrvatskoj se ti izbori već godinama naginju u jednom smjeru.
Automobil je i dalje snažan simbol komoditeta, često i društvenog statusa. Od 2012. do 2022. godine broj automobila porastao je za više od 40 posto, a prosječna starost vozila iznosi 12 godina. Posljedice su vidljive u svakom većem gradu: gužve, zagađenje i prostor koji se troši na promet umjesto na život.
Ipak, Split pokazuje da promjena ne mora započeti velikim planovima ni futurističkim rješenjima. Dovoljno je ponuditi funkcionalnu alternativu. Kada javni prijevoz, bicikli ili drugi oblici mobilnosti postanu dostupni i praktični, građani ih koriste: čak i tamo gdje to nitko ne očekuje!
Ta promjena ima i širi društveni smisao. Često se ističe kako bogato društvo nije ono u kojem siromašni imaju automobil, nego ono u kojem i bogati koriste javni prijevoz. Dobra ekonomija ne mjeri se brojem vozila na cestama, nego kvalitetom prostora, vremena i zdravlja koje gradovi omogućuju svojim stanovnicima.
Iako jedan od tri vlasnika automobila u Europi razmatra mogućnost da u budućnosti ne posjeduje automobil, tek 8% vjeruje da bi se toga doista odrekli. U Hrvatskoj, koja je među zemljama Europske unije s najmanjim brojem registriranih električnih automobila, jasno je da tehnološka rješenja sama po sebi nisu dovoljna. Promjena dolazi tek kada se promijene navike, ali i uvjeti koji ih oblikuju.
Split zato nije samo lokalna priča, nego ogledni primjer. Ako su se u gradu koji nikada nije slovio kao biciklistički građani brzo okrenuli javnim biciklima, poruka je jasna: održiva mobilnost nije pitanje mentaliteta, nego mogućnosti. A kada mogućnost postoji, promjena slijedi.
Ne propustite serijal Dobra ekonomija: Mobilnosti u srijedu, 21. siječnja, na HTV1 u 20:15.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora