Bacamo previše hrane! Kako to spriječiti?

Kako spriječiti da višak hrane završi u otpadu, a istodobno pomoći građanima koji se teško nose s troškovima života? Istarska županija pokreće projekt banke hrane, u sklopu kojega će se donirana hrana prikupljati, skladištiti i distribuirati onima kojima je najpotrebnija. 

Ova vrijedna inicijativa strateški je to projekt Istarske županije:

- Projekt banka hrane nije samo socijalni izazov, nego je to i dio zdravstvene politike, jer bačena hrana zagađuje okoliš. Ako znate da 10 kilograma bačene hrane emitira oko 25 kila CO2, a toliko veže jedno stablo. Tu je ta ekološka priča koju je upravo Europska unija potaknula formiranjem banaka hrane u Europi. I mi smo se priključili tom pokretu iz ekološkog aspekta, istaknula je zamjenica istarskog župana Gordana Antić gostujući u Studiju 4.

Istarska županija je potpisnik Dobrovoljnog sporazuma o sprječavanju bacanja hrane još od 2023. godine.

- To je taj ekološki aspekt, jer bačena hrana nije samo hrana, nego je tu bačena i voda, i trud, i rad, i benzin, i ruke radnika koji su je proizveli, a netko treba hranu. To je taj drugi aspekt, socijalni ili humanitarni. A isto tako, u banci hrane, u toj zgradi koju smo kupili, će biti i zaliha za slučaj nekakvih nepogoda, poplava, potresa, požara ili slično. Imamo bržu reakciju, otpornost zajednice, i služi nam i kao podrška civilnoj zaštiti, dodala je Antić.

Banka hrane je posrednik između onih koji koji imaju viškove hrane i onih koji je trebaju:

- Europa je odlučila do 2030. godine smanjiti za 30% bacanja hrane. Više od gotovo 46% bačenog otpada čini hrana, a često je ona još vrlo upotrebljiva. Mi ćemo opremiti zgrade i kupiti kamion, prijevozna sredstva i ostalo, i dobiti, nadamo se, sredstava Europske unije. Zgradu smo kupili vlastitim novcem iz proračuna, jer trenutno se u Europskoj uniji ne osiguravaju sredstva za nabavku infrastrukture. To će biti polivalentna zgrada gdje će se nalaziti naše humanitarne udruge, Crveni križ, HGSS, volonteri, najavljuje Antić.

Poticat će volonterstvo, zdrave stilove života, zdrave načine prehrane, tjelovježbu i učiti djecu da postoji zajednica i da se okreću volonterstvu.

- Ovo je zaista jedan, možda najljepši primjer brige o zajednici i brige o onima koji trebaju pomoć, a ujedno činimo nešto i za ekološku zaštitu. Oni koji će nam dati hranu, a to su trgovački lanci, to su OPG-ovi, postoji već popis tih koji žele davati hranu, oni dobiju na punu vrijednost iznosa hrane koju su nam dali, dobiju povrat PDV-a iz sredstava Europske unije, pa je i to jedan poticaj za njih, a krajnje korisnike, već ih imamo preko društava Crvenog križa, preko drugih humanitarnih udruga, imamo u popisu, napominje Antić.

Tamo gdje god su uspostavljene banke hrane, već se u prvoj godini bacanje smanjilo za 10%. Kako javnost dodatno osvijestiti o štetnosti bacanja hrane?

- Sprječavanje bacanja hrane je u biti kružna ekonomija u praksi, a nekad su naše bake govorila: "grijeh je baciti hranu". Svi su to znali. Važno je raditi spiskove, važno je brinuti o količinama. Mi ćemo u zgradi koju smo kupili, koja se nalazi u središtu Istre, kako bi svi građani Istre imali jednaku dostupnost, raditi i zdrave brze obroke, kvalitetnu prehranu, jer nam se to uklapa i u plan za zdravlje koji nam ističe važnost mentalnog zdravlja kako odraslih, tako i djece, objašnjava Antić.

Važna je tema i debljina, posebno djece:

- Pa bismo onda tu učili kako s malo hrane proizvesti dobre, kvalitetne obroke, a isto tako kako ne kupovati previše i kako upotrijebiti hranu prije nego što istekne rok, odnosno u hladnjak staviti ispred ono što je kraćeg roka, a nazad staviti ono što je dužeg roka i ne kupovati previše, jer smo postali veliko potrošačko društvo, savjetuje Antić.

Otvaranje banke hrane očekuje se 29. rujna na Svjetski dan hrane.