Botanički vrt u jesenskom ruhu

Ako volite biljke i cvijeće, iduće su minute baš za vas! Zagrebački Botanički vrt poziva na prodaju viška biljaka. Kako doći do svog primjerka perunike, mesožderke ili drvenaste biljke i što nam sve pruža Botanički vrt u jesenskom ruhu istražili smo u emisiji Kod nas doma.

- Listopad, evo, donio nam je polako jesen. Vidite iza mene jesenske boje. Krasne. Što su hladnija jutra to su ti pigmenti izraženiji. Svi poznajemo listove ovakve, zelene. Oni su zeleni od klorofila.U jesen u našim krajevima klorofil se raspada,biljka ga iskoristi, povuče i odjedanput sepokažu oni pigmenti koje nismo vidjeli do sada, kazala je Vanja Stamenković.

- To su žuti pigmenti luteini. Oni su cijelo vrijeme bili ovdje. Ali crveni pigmenti nisu bili u listovima. Oni se sintetiziraju samo kada je jako hladno i svjetlo. Jer pomažu da se što više hranjivih tvari može povući i spremiti u korijenje u stabljike i tako biljke štede energiju, dodaje.

- Radovi koje mi obavljamo su osjetljive biljke koje su već unesene u staklenike. Rade se pripreme na gredicama. Radi se zimska zaštita nekih osjetljivijih biljaka. I sve dok bude lijepo vrijeme. Dakle, do dvanaestog mjeseca vrt će biti otvoren za javnost, naglasila je.

Dok se gradski ritam ne mijenja, u Botaničkom vrtu sve je sporije. Biljke se povlače, zemlja se odmara, a vrtlari brižno pripremaju svoje zelene štićenike za zimski san. No prije nego se staklenici zatvore, posjetitelji imaju priliku ponijeti dio ovog zelenog svijeta kući. 

- Mi nismo rasadnik. Međutim, od određenog djela biljaka uvijek se napravi više sadnica no što je potrebno. Ove godine je jako puno kultivara perunika. Nemamo velike količine, ali imat ćemo ove godine i nešto suptropskih i tropskih biljaka, takozvanog sobnog bilja. Bit će opet bogata ponuda sukulenata. Dakle, kaktusa, mlječika. Imat ćemo i nešto i velikih primjeraka iz naših zbirki poput pandanusa, rekao je Stamenković.

- To je jedna biljka koju ne možete zbilja nigdje nabaviti. Uvijek kada idem po vrtu gledam u zrak. Manje gledam ono što ljudi zovu cvijeće. I mi svi tu kolege botaničari uvijek cijenimo nešto što je botanički interesantno, dodaje.

Davne 1994. godine u Australiji, blizu Sydneya otkrivena je ova biljka u jednom skrivenom kanjonu. To je živi fosil. Ali, eto. Živa je i zdrava. Ova biljka je jedna od najpopularnijih danas i najpoznatijih zapravo botaničkih otkrića našeg vremena.

- Volemia nobilis, latinski naziv. A u hrvatskom je nazivamo Striborom i li Australskim Striborom. To je suptropska biljka koja može živjeti u našim krajevima, ali zimi je ipak treba zaštititi ako dođe jako hladno vrijeme. Zato imamo ovaj kavez koji će dobiti cijelu natkonstrukciju. Ženske češere još uvijek nemamo. Naime, malo joj je previše dobro.  A kada biljke previše uživaju onda se vole razvijati vegetativno i malo bi ju trebalo mučiti da bi stvorila te ženske češere, govori Stamenković.

- Imamo još nešto i biljaka koje cvjetaju. Ovo su dalije ili kako su naše bake govorile Georgine. I one najviše cvjetati u rano proljeće i ovako u rano jesen. Dalije također treba svake zime pospremiti. Gomolji se vade i pospremaju ujedan hladni prostor do sljedeće godine. Mi Dalije nećemo imati u prodaji, ali pozivam sve građane da dođu na našu godišnju rasprodaju viška biljaka koja će biti ove subote od devet do četrnaest sati na prostoru kod uprave Botaničkog vrta. Nadamo se da će se svi dobro zabaviti i da će svi doma otići sretni s nekom novom biljkom, dodao je.