Calderovi mobili uskoro na izložbi u pariškoj Zakladi Louis Vuitton

Tri komada žice i konopca, štipaljka za rublje, čep... Ovi jednostavni predmeti iznjedrili su poznate skulpture američkog umjetnika Alexandera Caldera, koje će posjetitelji uskoro moći razgledati u svoj njihovoj raskoši u pariškoj zgradi Zaklade Louis Vuitton.

Oko 300 djela, među kojima 139 skulptura i 33 slike, bit će izloženo u prostranim galerijama muzeja od srijede do 16. kolovoza, ali prvi put i u vrtu koji je osmislio Frank Gehry, američko-kanadski arhitekt koji je umro u prosincu 2025.

Izložbom "Calder, Dreaming in Balance", koja je nastala u suradnji sa Zakladom Calder obilježava se stogodišnjica umjetnikova dolaska u Francusku 1926. (rođen je 1898.) i 50. godišnjica njegove smrti 1976. godine.

Calder je bio jedan od najutjecajnijih američkih kipara, slikara i grafičara, najpoznatiji po izumu kinetičke umjetnosti, odnosno 'mobila' skulptura koje se pokreću, čime je promijenio poimanje statične umjetnosti.

Njegovi prepoznatljivi mobili (skuplture koje se pomiču na zraku) i stabili (nepomične velike skulpture od drva, željeza i lima) učinili su ga jednim od najznačajnijih kipara 20. stoljeća.

- U Parizu je počeo kipariti, koristeći razne sitnice, i stvorio 'Cirkus', rekla je AFP-u Suzanne Pagé, umjetnička direktorica Zaklade Louis Vuitton.

Kultno djelo čini više desetaka figurica. Svaka je visoka oko petnaest centimetara. Izrađene su od tkanine i konca, koje je Calder, inženjer po struci, uvijao, stezao, zagrijavao i oblikovao. Poznati je umjetnik stvorio skulpture koje se pokreću manualno ili pomoću motora te otišao najdalje u uvođenju pokreta u skulpturu.

Na pariškoj izložbi bit će izloženo i nekoliko Calderovih apstraktnih djela, koja su se postupno razvijala u skladu s geometrijskom apstrakcijom.

Posjetitelji će ondje moći vidjeti i djela umjetnika koji su poznavali i družili se s Calderom, poput Miróa, Mondriana, Kleea i Picassa. Suzanne Pagé pojašnjava kako nam njihova umjetnička djela "omogućuju da smjestimo Calderovu radikalnu inventivnost u kontekst avangarde".