Četiri kandidata u natjecanju za Hrvatsko stablo 2026.

Ovogodišnje nacionalno natjecanje za Hrvatsko stablo 2026. godine održat će se od 1. do 30. rujna, kandidati su Domjanićeva murva iz Adamovca, Maslina želja iz Opuzena, Platana koja spaja iz Rijeke i Česmina Račišće iz Račišća, a građani se pozivaju da daju glas svom kandidatu.  

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, koja je nacionalni koordinator natjecanja Stablo godine (Tree of the Year) za Hrvatsku u utorak je priopćenjem pozvala sve građane da se uključe u javno glasovanje za izbor pobjednika natjecanja Hrvatsko stablo 2026.

Samo će jedno od četiri kandidirana stabla imati priliku predstavljati Hrvatsku na međunarodnom natjecanju Europsko stablo 2027. godine.

Glasovanju se može pristupiti izravno putem službene stranice za glasovanje te putem službene internetske stranice Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.

Po završetku glasovanja i obradi pristiglih podataka, pobjednik natjecanja bit će svečano proglašen putem online platforme.

Javna ustanova će zatim pobjednika natjecanja Hrvatsko stablo 2026. godine nominirati na natjecanje za Europsko stablo 2027. godine čiji će pobjednik tradicionalno biti proglašen ususret Svjetskom danu šuma, 21. ožujka, a svečana ceremonija proglašenja tradicionalno će se održati u Bruxellesu.

Cilj natjecanja je promidžba bioraznolikosti i prirodnih bogatstava diljem Europe, poručuju iz Javne ustanove.

Četiri stabla, četiri priče

Svaki od ovogodišnjih kandidata nosi svoju jedinstvenu priču, povezanost s ljudima i prostorom u kojem raste. 

Kandidati su Domjanićeva murva iz Adamovca, Grad Zagreb, bijela murva (Morus alba), Maslina želja iz Opuzena (Olea europaea L.), Platana koja spaja iz Rijeke, hibridna platana javorolisna platana (Platanus × hispanica, sinonim Platanus × acerifolia), te Česmina Račišće iz Račišća na otoku Korčuli, hrast crnika česmina (Quercus ilex).

U Adamovcu raste Domjanićeva murva, bijela murva, stara više od stoljeća i pol. Nijemi je čuvar vremena i živi simbol zavičaja pjesnika Dragutina Domjanića, rođenog u njenoj blizini prije 150 godina. Opjevana je u Domjanićevim stihovima, a njezino je okruženje povezano s pjesnikovom baštinom. U parku se nalazi i pjesnikova bista, dok svake godine ožive Domjanićeve noći.

Pod njezinom krošnjom nastaje posebna čarolija riječi. Pjesnički festival Pod murvu na Krče okuplja kajkavske pjesnike iz cijele Hrvatske te slavi baštinu, jezik i neprolaznu snagu poezije. Domjanićeva murva tako nije samo staro stablo, već mjesto susreta prirode, književnosti, tradicije i ljudi.

Maslina želja i Platana koja spaja

Iza crkve u Opuzenu raste posebna Maslina želja, maslina koja je postala simbol lijepih želja i susreta.

U vrijeme Božića na njezine se grane vješaju poruke sa željama, čime stablo dobiva posebno mjesto u životu lokalne zajednice. Ispod nje nalazi se najveća kamena klupa na svijetu, pa zajedno čine prostor odmora, susreta i druženja. Iako je procijenjena starost stabla oko 40 godina, njegova vrijednost proizlazi upravo iz značenja koje mu je zajednica dala i priče koja se oko njega razvila.

Na Delti u Rijeci, uz Spomenik oslobođenja, raste stara Platana koja spaja, hibridna odnosno javorolisna platana. Stablo je ukorijenjeno na prostoru koji je nekada predstavljao granicu između Rijeke i Sušaka mjesta na kojem su se susretala dva grada koja su pripadala različitim državama.

Danas je platana simbol zajedništva i ujedinjenja te omiljeno mjesto okupljanja Riječana koji uživaju u njezinu hladu.

Česmina Račišće živi svjedok vremena uz more

Usred mjesta Račišće, na otoku Korčuli, neposredno uz more i nedaleko od crkve svetog Nikole, raste stara Česmina Račišće, poznata i kao hrast crnika.

Procjenjuje se da ovo stablo ima oko 200 godina. Svojom širokom krošnjom pruža hlad i zaštitu lokalnom stanovništvu i posjetiteljima, dok istovremeno svjedoči dugoj povijesti i povezanosti čovjeka s prirodom na tom području.

Stablo je preživjelo brojne promjene, oluje i godine, ostajući čvrsto i postojano. Kao autohtona mediteranska vrsta, hrast crnika iznimno je otporan na sušu, vjetar i posolicu, što mu omogućuje dug život u zahtjevnim obalnim uvjetima.