Holcer: Ne plivajte s Oliverom, riječ je o velikoj i snažnoj životinji

Institut Plavi svijet provodi istraživanje iz zraka kako bi prikupio podatke o rasprostranjenosti i brojnosti kitova, dupina, morskih kornjača i drugih velikih morskih kralježnjaka u Jadranu. U istraživanju sudjeluje i muzejski savjetnik Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Draško Holcer, koji je u Studiju 4 iznio prva zapažanja te upozorio na opasnosti plivanja s dupinom Oliverom.

Istraživanje cijelog Jadrana

Holcer je rekao da je istraživanje iz zrakoplova najučinkovitiji način procjene brojnosti životinja na velikim područjima poput Jadranskog ili Sredozemnog mora. Prvo takvo istraživanje provedeno je 2010., a ovogodišnje je sedmo ili osmo po redu.

- Ove godine krenuli smo 31. srpnja s juga. Istraživanje provodimo u suradnji s Talijanskim nacionalnim istraživačkim institutom, a hrvatski dio financira Ministarstvo zaštite okoliša, uz djelomično sufinanciranje Europske unije kroz jedan od njihovih programa, rekao je.

Cilj je utvrditi brojnost kitova, dupina, morskih kornjača i drugih velikih morskih kralježnjaka koji se mogu vidjeti iz zraka. Istodobno se drugi put provodi takvo prebrojavanje na području cijelog Sredozemnog mora, nakon prvog istraživanja 2018. godine, a podaci iz Jadrana pridonijet će ukupnim rezultatima.

U zrakoplovu su pilot i tri istraživača. Jedan od njih sjedi uz pilota, služi kao navigator i bilježi sve što se tijekom leta opazi, dok druga dva istraživača promatraju more kroz posebne ispupčene prozore.

Na temelju širine područja koje mogu pregledati i broja opaženih životinja izračunava se koliki je dio istraživanog područja stvarno obuhvaćen, a zatim se rezultati preslikavaju na cijelo područje.

Neke vrste nisu opažene

Iako rezultati još nisu prebrojeni ni uspoređeni s prethodnim godinama, Holcer je rekao da mu se čini kako je opažanja nekih vrsta manje, dok neke ove godine uopće nisu vidjeli.

- Mi smo u južnom Jadranu obično uvijek sretali glavate dupine. To je relativno manje poznata vrsta jer se drži otvorenog mora južnog Jadrana, međutim ove godine nismo vidjeli niti jednoga, kazao je.

U južnom Jadranu ranije su opažali i Cuvierove kljunaste kitove, životinje koje mogu roniti oko dva sata i dosegnuti dubine veće od 3000 metara, no ove su godine vidjeli samo nekoliko primjeraka.

Holceru se također čini da su vidjeli znatno manje prugastih dupina, najbrojnije vrste dupina u Sredozemlju. Procjene iz 2010. i 2013. pokazivale su da ih u Jadranu može biti i do 20.000 te da se uglavnom pojavljuju u južnom dijelu.

- Uzmimo to s rezervom dok ne pogledamo sve podatke, naglasio je.

Skupine dobrih dupina koje su istraživači opažali uglavnom su također bile razmjerno male. Najčešće je bila riječ o pojedinačnim životinjama ili skupinama od dvije, tri ili pet životinja, uz nekoliko većih skupina.

Holcer je istaknuo da uzrok zasad nije moguće utvrditi. Tijekom istraživanja imali su iznimno dobro vrijeme i mirno more, pa ne smatra da životinje nisu uočene zbog loših uvjeta promatranja.

- Pustimo još malo zaključke dok ne završimo cijelo istraživanje i ne napravimo analizu svega što smo vidjeli, rekao je.

Dramatične promjene u moru

Na stanje u Jadranu, objasnio je Holcer, vjerojatno utječe kombinacija više čimbenika, među kojima su globalno zatopljenje, prelov ribe, trajno uznemiravanje životinja te širenje invazivnih i stranih vrsta.

- Imamo problem cjelokupne promjene u morskom okolišu. Te promjene danas postaju dramatične. To više nisu nekakve male promjene koje primijetimo svako toliko. Danas ih primjećujemo na razini cijelih regija i područja, upozorio je.

Dodao je da ne misli kako su životinje uginule ili nestale. Ako ih je na promatranom području doista manje, smatra da su možda promijenile mjesto na kojem žive i borave, tražeći uvjete koji im više odgovaraju.

Kao mogući pokazatelj promjena naveo je pokušaje gniježđenja i gniježđenje morskih kornjača u Jadranu, što ranije nije bilo zabilježeno. Zbog rasta temperature tradicionalna gnijezdišta na pješčanim plažama u Turskoj, Grčkoj i na Cipru postaju sve toplija, pa se jaja ne inkubiraju pravilno, mlade životinje mogu uginuti od vrućine, a mijenja se i omjer spolova.

Zbog toga kornjače traže nova područja za gniježđenje. Ona su zabilježena na obalama Albanije, Italije i Crne Gore, a prošle su godine pronađena i dva gnijezda u Ljuni.

Oliver je društvo pronašao u ljudima

Govoreći o odnosu ljudi i dupina, Holcer je podsjetio da su se oni tijekom povijesti različito doživljavali. U grčko i rimsko doba smatrani su pratiocima bogova i životinjama koje mornare vode prema lukama ili ih spašavaju iz oluja, dok su ih ribari poslije počeli doživljavati kao neprijatelje i štetočine koje uzimaju ribu i oštećuju mreže.

Danas je zvijezda Jadrana samotni dupin Oliver, koji živi na području Maslenice i Novigradskog mora te se ne boji ljudi. Holcer je objasnio da je Oliver, nakon što je izgubio kontakt s pripadnicima svoje vrste, društvo pronašao u ljudima.

- S obzirom na to da su dupini društvene životinje i žive u zajednicama u kojima imaju uspostavljene hijerarhijske odnose, ta je životinja u trenutku kada je ostala sama tražila društvo, a društvo je pronašla u ljudima, rekao je.

Oliver se postupno navikavao na ljude. U početku im je prilazio i promatrao ih iz daljine, a danas kupači ulaze u more, plivaju s njim, hvataju ga za peraje i pokušavaju se fotografirati. Holcer je rekao da su dobili i informacije da su neki roditelji pokušavali malu djecu posjesti na dupina.

- Ljudi jednostavno zlostavljaju i iskorištavaju taj odnos povjerenja koji je ta životinja, tražeći nekakvo društvo, uspostavila s nama, upozorio je.

"Ako vam priđe, maknite se”

Holcer je potvrdio da Oliver ponekad sam prilazi kupačima, ali je naglasio da to ne znači da ljudi trebaju ostati u moru i stupiti u kontakt s njim.

- Stalno pokušavamo objasniti ljudima da to što životinja sama priđe ne znači da trebate ostati u moru. Stalno pozivamo na oprez jer je riječ o velikoj i snažnoj životinji koja može reagirati na razne načine, rekao je.

Oliver ima više od 200 kilograma te čovjeka može ozlijediti i ako to ne namjerava. Ako se navikne na društvo i ne želi ostati sam, mogao bi pokušati spriječiti kupače da napuste more.

Holcer je podsjetio na slučajeve samotnih dupina na obalama Engleske koji su kupače gurali pod vodu i dalje od obale, zbog čega su se gotovo utopili.

Problemi mogu nastati i ako ljudi pokušavaju leći na životinju ili se popeti na nju. Dupin takvo ponašanje može doživjeti kao ugrožavanje svoje hijerarhijske pozicije i odgovoriti udarcima koji mogu slomiti kosti i prouzročiti ozbiljne ozljede.

Životinja se može osjetiti ugroženo i ako je okruži veći broj kupača. Pokuša li naglo otplivati, može ih udariti i ozlijediti. Holcer je upozorio i na mogućnost prijenosa bolesti.

- Dupini su sisavci kao i mi i velik niz bakterijskih, virusnih i gljivičnih oboljenja možemo međusobno podijeliti. Neke bolesti koje možemo dobiti od dupina mogu biti vrlo ozbiljne, naglasio je.

Rezultati do kraja godine

Istraživačima je za završetak svih preleta potrebno ukupno dvadesetak dana. Nakon toga slijede uređivanje, priprema i analiza prikupljenih podataka, što će trajati nekoliko mjeseci.

U svakom slučaju, mislim da ćemo do kraja godine definitivno imati neke informacije. Dio tih informacija sigurno ćemo objaviti na našim internetskim stranicama u obliku priopćenja, najavio je Holcer.

Tijekom istraživanja nisu opazili sredozemnu medvjedicu, no dobili su obavijest i snimku životinje koja je nedavno viđena kod Pašmana. Holcer smatra da je još uvijek na tom području.