Ljudi od pamtivijeka pokušavaju osmisliti učinkovite tehnike upravljanja gnjevom i ljutnjom. Nedavna studija japanskih znanstvenika otkrila je oslobađajući učinak zapisivanja vlastite reakcije na neki negativan događaj na listu papira.
10.04.2024.
12:41
Autor: E.P.C./Hina
Ljudi od pamtivijeka pokušavaju osmisliti učinkovite tehnike upravljanja gnjevom i ljutnjom. Nedavna studija japanskih znanstvenika otkrila je oslobađajući učinak zapisivanja vlastite reakcije na neki negativan događaj na listu papira.
Još je rimski filozof Seneka vjerovao da će mu vlastita ljutnja vjerojatno nanijeti više štete nego tuđa nepravda pa je u svome djelu "De Ira" (O ljutnji) 45. godine prije Krista ponudio savjete kako je izbjeći, piše Guardian.
Među suvremenijim metodama koje preporučuju psiholozi su fizička aktivnosti, primjerice vožnja sobnog bicikla ili udaranje boksačke vreće.
Novo istraživanje ukazuje na to da bi i skromni rezač papira mogao biti od pomoći nakon što vas nešto ili netko razljuti.
Studija japanskih znanstvenika otkrila je oslobađajući učinak zapisivanja vlastite reakcije na neki negativan događaj na listu papira, koji zatim treba poderati, zgužvati u lopticu i na kraju baciti u kantu za otpad.
- Očekivali smo da će naša metoda među ispitanicima uspjeti donekle potisnuti njihovu ljutnju. Jako nas je međutim iznenadila činjenica da je ljutnja u pojedinaca gotovo u potpunosti nestala, rekao je Nobuyuki Kawai, voditelj istraživanja sa Sveučilišta Nagoya.
Studija, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Scientific Reports on Nature, temelji se na istraživanju povezanosti pisane riječi i smanjenja ljutnje, i na studijama koje pokazuju na koji način interakcija s fizičkim objektima može kontrolirati raspoloženje osobe.
Znanstvenici su naveli i primjer - oni koji se žele osvetiti bivšem partneru ili partnerici, mogu spaliti pisma ili uništiti njegove ili njezine darove.
Smatraju da bi rezultat mogao biti povezan s psihološkim fenomenom "heuristike magične zaraze" gdje su ljudi uvjereni da radnje koje su poduzeli na objektu povezanom s određenom osobom mogu utjecati na samog pojedinca.
U ovom slučaju "oslobađanje" od negativnog fizičkog entiteta, odnosno lista papira, rezultira nestankom izvorne emocije. Fenomen se temelji na vjerovanju po kojemu se bit pojedinca može manifestirati kroz njegovu fizičku imovinu.
U sklopu studije pedeset je studenata bilo je zamoljeno da zapiše svoje kratko mišljenje o nekom važnom društvenom problemu, npr. treba li zabraniti pušenje na javnim mjestima.
Stručnjaci su namjerno njihove radove ocijenili niskom ocjenom, a ocjene su se odnosile na njihovu inteligenciju, interes, susretljivost, logičko zaključivanje i donošenje racionalnih odluka. Kako bi pojačali svoju nakanu, ocjenjivači su dodali uvredljive komentare poput: "Ne mogu vjerovati da obrazovana osoba može ovako razmišljati. Nadam se da će ova osoba uspjeti nešto naučiti za vrijeme studija na ovom sveučilištu."
Sudionici su, nakon što su dobili rezultate, na listu papira zapisali svoje ljutite misli o negativnim povratnim informacijama.
Jednoj je grupi rečeno da zgužva taj papir i baci ga u koš za otpad ili da ga zadrži u fasciklu na svome stolu.
Drugoj je skupini rečeno da iskida papir ili ga odloži u plastičnu kutiju.
Razina ljutnje pojedinaca koji su bacili svoje papire u kantu za otpad ili su ih iskidali u potpunosti je nestala, dok je skupina studenata koja je zadržala tiskanu kopiju papira osjetila tek neznatno manji gnjev.
Otkriće japanskih psihologa moglo bi rasvijetliti i porijeklo japanske kulturološke tradicije poznate kao "hakidashisara" (hakidashi i sara su riječi koje se odnose na jelo ili tanjur).
Tradicija se primjenjuje u svetištu Hiyoshi u Kiyosu, nedaleko od Nagoye, a manifestacija hakidashisara održava se jednom godišnje. Posjetitelji tada razbijaju male diskove koji predstavljaju ili utjelovljuju ono što ih ljuti, nakon čega osjećaju olakšanje.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora