Kako je nastala 'Druga Amerika': 11 sati priča s terena sažeto u dokumentarac

Novinarka i autorica dokumentarnih putopisa Elizabeta Gojan predstavila je u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" svoj novi dokumentarac „Druga Amerika“, koji će se prikazati večeras u 20.15 na Prvom programu.

Nakon nekoliko zahtjevnih projekata Elizabeta Gojan ponovno se uputila na teren, ovaj put kroz pet američkih država i tri vremenske zone, kako bi zabilježila političke, društvene i kulturne promjene u Sjedinjenim Američkim Državama — posebno u razdoblju novog mandata predsjednika Donalda Trumpa. Cilj joj je, kaže -  upoznati gledatelje s prosječnim Amerikancima i kako na njih ostavlja trag drugi mandat Donalda Trumpa.

Gojan podsjeća da je Donald Trump odmah nakon inauguracije krenuo s nizom izvršnih naredbi, izbjegavajući suradnju s Kongresom.

– Potpisao je 26 izvršnih naredbi iste večeri kad je inauguriran, prije onih plesova. Među njima je i oslobađanje 1500 ljudi koji su, na njegov poziv, 6. siječnja 2021. završili u Kongresu jer za njega pobjednik nije bio Joe Biden, nego on sam, rekla je.

Naredbe zahvaćaju širok raspon tema: ukidanje programa autohtonim narodima, ograničavanje prava LGBTQ+ zajednice, ukidanje vouchera beskućnicima i njihovo iseljavanje iz gradova. Odredbe potpuno mijenjaju život prosječnog Amerikanca, rekla je Gojan, dodajući da je Trump dosad potpisao 250 uredbi i memoranduma.

Amerika se suočila i s najdužim blokiranjem rada vlade, u kojem su sve službe, osim vojske, ostale bez plaće — uključujući zaposlenike na aerodromima.

Izazovan terenski rad i 11 sati materijala

Tijekom snimanja sa snimateljem Marijem Marićem i tonskim snimateljem Filipom Pozgajem prošla je Washington, New York, Iowu i Teksas.

– Bilo je izazovno snimati, ali najgore je bilo vratiti se u Zagreb i pregledavati 11 sati materijala. A onda smo došli do montaže. Domagoj Friš, naš montažer, napravio je čudo, istaknula je. Dokumentarac je iz 11 sati skraćen na 52 minute.

Život beskućnika u sjeni Bijele kuće

Na pitanje postoje li ljudi koji nisu željeli razgovarati o Donaldu Trumpu, Gojan odgovara da takvih uvijek ima. No posebno se ističe večer koju je provela s beskućnicima u Washingtonu.

– Žive doslovno dva bloka od Bijele kuće. Teško je ulaziti u živote ljudi koji nemaju ništa osim ceste, a vjeruju da imaju ista prava kao i svi Amerikanci jer imaju ustav, a njihov predsjednik im ukida sve, rekla je. Ističe da je bilo emocionalno zahtjevno, ali vjeruje da je uspjela prikazati stvarnost kakvu doista žive.

U New Yorku je posjetila i četvrt Washington Heights, poznatu kao “Mala Dominikanska Republika”, gdje se govori gotovo isključivo španjolski i gdje se svakog poslijepodneva igra domino.

– U grupi bivših gotovo 100% glasača za Trumpa, ovaj put su samo dvojica glasala za njega. To je bilo jako zanimljivo, ispričala je.

Meskwaki Indijanci

U državi Iowa Gojan je provela vrijeme među Meskwaki Indijancima, autohtonim stanovnicima koji i danas žive u rezervatu.

– Meskwaki su, kao i sva indijanska plemena, dobili američko državljanstvo tek 1924., iako su autohtoni. Zanimljivo je vidjeti kako danas žive i kako političke promjene utječu na njih, rekla je.

Teksas i priče imigranata

U Teksasu je razgovarala s imigranticom koja u SAD-u živi više od 20 godina, visoko obrazovana, ali bez dokumenata.

– Njezina kći, koja je došla kao beba, uhićena je na ulici i deportirana u El Salvador, gdje više nemaju nikoga. Trumpova administracija ima pravo zaustavljati automobile, uhititi ljude i deportirati ih nakon kratkog suđenja bez odvjetnika, rekla je Gojan.

Govoreći o medijima, dodaje da je politička polarizacija sve veća — Fox News je glavni kanal koji prenosi Trumpove poruke, a CNN i drugi mediji ostaju na meti njegovih kritika. Najviše je zabrinjava što se zemlja utemeljena na pobuni protiv tiranije sada odriče svojih sloboda.

– Deportiramo imigrante, LGBTIQ zajednica nema prava, beskućnici nemaju prava, nitko nema prava osim bogatih. On je ukinuo i Medicare. Amerika se mijenja, ne bih rekla na bolje, zaključila je.